Zemlje u razvoju na Cop31 traže prekid "začaranog kruga" klimatskog duga
Siromašne zemlje povjeriocima godišnje isplaćuju daleko više nego što dobijaju iz klimatskih fondova, a katastrofe poput avgustovskog urušavanja glečera u Nepalu dodatno ih zadužuju. Na konferenciji Cop31 stručnjaci predlažu da najmanje razvijene zemlje kolektivno pregovaraju o novom ekonomskom pore
U avgustu je urušavanje glečera na Himalajima izazvalo katastrofu u Nepalu. Navala leda i kamena podstakla je razorne poplave koje su za sobom ponijele sela, mostove i puteve, a hiljade ljudi je poginulo ili se vodi kao nestalo. Ovakav događaj razotkrio je koliko su glečeri na Himalajima, uslijed globalnog zagrijavanja, postali nestabilni.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na The Guardian→Nepal sada plaća ogromnu cijenu. Zemlja je bez desetine svoje proizvodnje električne energije, a stručne procjene obnove idu do oko pet milijardi dolara. Fond za gubitke i štetu — na klimatskom samitu UN-a 2022. slavljen kao historijski napredak — Nepalu je namijenio tek 20 miliona dolara, što je manje od pet posto u odnosu na 482 miliona dolara koje Kathmandu ove godine duguje svojim inostranim javnim povjeriocima. "Obim sredstava se mora povećati", glasila je suha poruka nepalske delegacije sa ovogodišnje klimatske konferencije UN-a.
Otplate rastu brže od dugova
Nepal nije usamljen u zahtjevima za promjenama na Cop31. Organizacija ActionAid je u septembarskom izvještaju "Dugovi podstiču klimatsku krizu" pokazala da globalni jug duguje inostranim kreditorima stostruko više od onoga što je primio u vidu klimatskog finansiranja. Zavisnost siromašnih zemalja od duga pothranjuje i struktura razmjene: one izvoze jeftine sirovine, a uvoze skupu hranu, gorivo i prerađenu robu — gotovo uvijek naplaćenu u dolarima.
Ista organizacija upozorava da se od klimatski ranjivih država očekuje da plaćaju tranziciju ka čistoj energiji dok istovremeno vraćaju dolarske kredite, zbog kojih često moraju izvoziti fosilna goriva umjesto da razvijaju zelenu industriju.
Podizanje američkih kamatnih stopa poskupljuje zaduživanje u dolarima, pa novac sve brže odlazi kreditorima. To pokazuje i podatak da se dug zemalja u razvoju od 2021. do 2024. povećao za tek dva posto, dok su otplate porasle za čak 28 posto. Najnoviji podaci UN-a, koji iz Međunarodne organizacije rada, pokazuju da su kamate na inostrani dug u globalnom jugu — isključujući Kinu — u 2024. dostigle 125 milijardi dolara.
Načelnik klimatskog sekretarijata UN-a Simon Stiell prije nekoliko dana objašnjavao je da ovakav trend razvija "silaznu spiralu" kod zemalja u razvoju: klimatski rizici poskupljuju kredite, katastrofe guraju države u još veće zaduživanje, a rastuće rate ostavljaju budžetima vrlo malo za ulaganje u zaštitu — što nove udare čini joše razornijima. Klimatsko finansiranje, po njegovim riječima, "mora pomoći zemljama da se oslobode" tog kruga.
Naslijeđe kolonijalizma u ekonomskim pravilima
Fadhel Kaboub, ekonomista sa Denison univerziteta u Ohiou i savjetnik UN-a, nudi drugačije objašnjenje za globalni neuspjeh u borbi sa klimatskim promjenama: problem možda nije samo politička volja vlada, već činjenica da se klimatska akcija, kao i ostali razvojni ciljevi, ostvaruje u ekonomskom sistemu čija pravila čuvaju nejednakosti iz kolonijalnog doba. Te strukture, smatra Kaboub, nisu nestale — pretvorile su se u današnja pravila o međunarodnim finansijama, trgovini, ulaganjima i oporezivanju. Posljedica je da države koje su najmanje doprinijele globalnom zagrijavanju raspolažu s najmanje sredstava za borbu s njegovim posljedicama.
Upravo je Kaboub na konferenciji Cop31 bio jedan od stručnjaka koji najmanje razvijenim zemljama savjetuju da preuzmu strategiju srednjih sila Marka Carneya — odnosno da u svijetu nadmetanja velikih sila koriste logiku kolektivnog pregovaranja. Cilj tih zemalja, kažu, ne bi trebala biti samo strateška autonomija, nego pravi ekonomski suverenitet.
Konkretno, stručnjaci predlažu objedinjavanje resursa, izgradnju regionalnih zajedničkih tržišta i zajedničkih zelenih industrija, kako bi te zemlje mogle kao jedan blok pregovarati sa Zapadom i Kinom o transferu tehnologije i ulaganjima — bez novih dugova.
Zemlje u razvoju su prije pola stoljeća tražile novi međunarodni ekonomski poredak. Tu borbu, koja nikada nije završena, klimatska kriza bi mogla ispuniti novim smislom.
Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (The Guardian)
Izvori:
- The Guardian — theguardian.com
- ActionAid
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Xi najavio 100.000 američkih studenata na razmjenama — kakva je stvarnost?

SAD napale raketni položaj Iranske revolucionarne garde na ostrvu Kešm

Milburn u Googleovom sjedištu predstavio izvještaj o mladima bez posla, škole i osposobljavanja
