Admir Greljo: Fizičar koji radi na neodgovorenim pitanjima nauke
Bosanskohercegovački fizičar Admir Greljo, profesor u Švicarskoj, bavi se fizikom izvan Standardnog modela i osnivač je Asocijacije za napredak nauke i tehnologije koja povezuje više od stotinu istraživača širom svijeta.
Admir Greljo bavi se fizikom izvan Standardnog modela, istražujući temeljne misterije poput hijerarhije masa elementarnih čestica i prirode tamne materije. „Standardni model fizike elementarnih čestica predstavlja vrhunac naučnog redukcionizma, pristupa u kojem se priroda razumijeva kroz njene najelementarnije gradivne jedinice. Iako je ovo jedno od najvećih dostignuća savremene fizike, ono nije konačno poglavlje u knjizi zakona Svemira, jer ostavlja mnoga ključna pitanja neodgovorenima", objašnjava Greljo.
Greljo je osnivač i prvi predsjednik Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT). „Osnovali smo ANNT s ciljem da Bosna i Hercegovina postane pristupačno mjesto za nauku i tehnologiju", kaže. Asocijacija danas okuplja više od stotinu istraživača širom svijeta i realizovala je brojne projekte, uključujući organizaciju naučnih skupova i izradu strategija za razvoj istraživačke infrastrukture. Nedavno su dobili prvi Horizon Europe projekat i organizuju školu umjetne inteligencije.
Od Gacka do CERN-a i Švicarske
Greljo je sa porodicom izbjegao iz Gacka 1992. godine i nastanio se u Mostaru. Nakon osnovne škole, srednjoškolsko obrazovanje nastavio je u Sarajevu, gdje je upisao fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu. Tu se prvi put susreo s CERN-om na Školi fizike visokih energija, što mu je, kako kaže, „uveliko oblikovalo akademski put." Nakon diplomiranja preselio se u Ljubljanu, gdje je na Institutu Jožef Stefan doktorirao iz fenomenologije Higgsovog bozona. Slijedile su godine postdoktorskih istraživanja u Cirihu i Mainzu, a zatim istraživačka pozicija na CERN-u kroz konkurentni program stipendija za naučnike iz zemalja koje nisu članice CERN-a. „To iskustvo je bilo prekretnica u mojoj karijeri, koja me dovela do profesorskih pozicija u Bernu i Bazelu", ističe Greljo.
S posebnom zahvalnošću govori o profesorima s Odsjeka za fiziku Univerziteta u Sarajevu – Kenanu Surulizu, Dejanu Miloševiću i svom mentoru Ilji Doršneru. Kasnije su mu značajnu podršku pružili prof. Jernej Fesel Kamenik i Svjetlana Fajfer u Ljubljani, te Gino Isidori u Cirihu, kojeg naziva uzorom u predanosti istraživačkom radu.
Greljo vjeruje da odlasci mladih istraživača ne moraju biti isključivo negativni. „Ako naučnici ostanu povezani sa svojom domovinom, njihovo iskustvo i saradnja mogu donijeti ogromne koristi. Ključ je u odgovornosti pojedinaca, ali i podršci države." Iako trenutno predaje u Švicarskoj, Greljo ostaje povezan s naučnim razvojem Bosne i Hercegovine – kroz projekte, mentorstvo i širenje međunarodnih mreža.
