Bivši čelnik turskog Dijaneta: Htjeli smo autonomiju kakvu ima Islamska zajednica u BiH
Bivši predsjednik turske Uprave za vjerske poslove (Dijanet) Mehmet Gormez, koji je tu instituciju vodio od 2010. do 2017. godine, prisustvovao je uručenju menšure novom reisu-l-ulemi Nedžadu ef. Grabusu. Podsjetio je da su raniji čelnici Dijaneta pokušavali prenijeti bosanski model autonomije na vj
Svoje utiske nakon uručenja menšure novom reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nedžadu ef. Grabusu na profilu na društvenoj mreži X objavio je Mehmet Gormez, bivši predsjednik turske Uprave za vjerske poslove (Dijanet). Svečanosti u Gazi Husrev-begovoj džamiji, kako je naveo, prisustvovao je drugi put.
Menšuru je opisao kao historijski dokument koji nije samo dokument o primopredaji dužnosti.
„Menšura nije samo dokument o primopredaji dužnosti. To je historijski dokument koji reisu-l-ulema, izabran na tu dužnost, uručuje svom nasljedniku, također izabranom, i simbol je naučnog autoriteta, šure i institucionalnog kontinuiteta”, napisao je Gormez.
Dostojanstvena primopredaja
Gormez, koji je Dijanet vodio od 2010. do 2017. godine, podsjetio je da je Nedžad ef. Grabus 10. oktobra izabran za 14. reisu-l-ulemu s 230 glasova, naslijedivši Huseina ef. Kavazovića, koji je dužnost obavljao tokom dva mandata. Svečanosti su prisustvovali alimi i vjerski predstavnici iz različitih dijelova islamskog svijeta, među kojima i aktuelni predsjednik Dijaneta.
Posebno je istakao način na koji je organizirana primopredaja dužnosti.
„Jedna od stvari koje su na čovjeka ostavile najsnažniji utisak bili su dostojanstvo i uglađenost ove primopredaje. S jedne strane bio je vjerski učenjak koji je godinama služio i koji svoju dužnost završava sa svojim znanjem i odgovornošću položaja koji je predstavljao. S druge strane bio je novi alim koji preuzima isti emanet… Bila je to uzorna svečanost, održana uz poštovanje volje izražene na izborima, privrženost institucionalnoj tradiciji i u duhu bratstva”, naveo je Gormez.
Neostvarena ideja
Smatra da bi ovakva svečanost trebala potaknuti i širu raspravu o institucionalnoj autonomiji vjerskih ustanova. Podsjetio je da su i raniji čelnici Dijaneta, od Ahmeta Hamdija Aksekija, preko Omera Nasuhija Bilmena, do Ibrahima Bedreddina Elmalija, nastojali model autonomije koji postoji u Bosni i Hercegovini prenijeti na vjerske institucije u Turskoj.
Posebno je izdvojio pokušaj iz vremena premijera Adnana Menderesa, kada je profesor Ali Fuat Bašgil dobio zadatak da pripremi prijedlog zakona.
„Ali ni ta inicijativa nije zaživjela i ostala je u arhivima historije”, napisao je Gormez.
Za razliku od Islamske zajednice u BiH, koja samostalno bira svog poglavara, Dijanet u Turskoj djeluje kao državna institucija. Gormez je ukazao da institucionalni identitet, upravna struktura i autonomija vjerskih ustanova imaju značaj i za buduće generacije.
Poruke Grabusu i Kavazoviću
Posebno je značajnim smatra činjenicu da se institucionalna tradicija očuvala u Bosni i Hercegovini, zemlji koja je prošla kroz najteža stradanja u novijoj historiji.
„Posebno je značajno što se tako snažno institucionalno pamćenje čuva u Bosni i Hercegovini, koja je preživjela najteže patnje novije historije”, istakao je Gormez.
Novom reisu-l-ulemi poželio je da mu povjerena dužnost bude hairli, dok je Huseinu ef. Kavazoviću uputio zahvalnost za dugogodišnju službu.
„Položaji dolaze i prolaze. Ostaju lijepi tragovi, mostovi bratstva izgrađeni u srcima i trud da se emanetu oduži kako treba”, zaključio je Gormez.
Povezane vijesti

Klizište zatrpalo put u ulici Komatin, minibusi voze samo do igrališta

Osipanje zemljišta u Komatinu dogodilo se na parceli ViK-a, saopćila je Općina Stari Grad

Otvoren jubilarni deseti festival "Dani Jurislava Korenića": publika pozdravila banjalučki "Eksperiment: Civilizacija"
