Otkrivena prva poznata gljiva koja je istovremeno psihodelična i otrovna
Istraživači su identificirali vrstu Galerina indica, koja sadrži i psilocibin i smrtonosne amatoksine. Naučnici smatraju da je rijetka kombinacija spojeva rezultat dva nezavisna slučaja horizontalnog prijenosa gena, a otkriće upozorava da plava promjena boje pri rukovanju gljivom više ne mora značit
Istraživači su identificirali prvu poznatu gljivu na svijetu koja proizvodi i psihodelične supstance i smrtonosne otrove. Galerina indica sadrži psilocibin, glavni halucinogeni spoj poznat iz "čarobnih gljiva", ali i amatoksine — toksine zbog kojih je zeleni pupavak (Amanita phalloides) najsmrtonosnija gljiva na svijetu. Otkriće je opisano u časopisu Current Biology.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na ScienceAlert→"Uporedili smo nalaze i potvrdili da smo vidjeli oba spoja", izjavio je Andrew Kunik, biolog gljiva sa Harvarda, koji je istraživanje završio tokom studija na Univerzitetu u Floridi. Kunik je dodao da je jedva mogao povjerovati u rezultat te da su se suzdržavali od uzbuđenja sve dok nisu proveli rigorozniju analizu.
Galerina indica prvi put je otkrivena u Indiji prije više od deset godina, ali njena neuobičajena hemija ostala je nepoznata sve dok Kunik i kolege nisu pobliže istražili primjerke nađene na mahovinom obraslom deblu palme u floridskim močvarama. Gljiva pripada rodu Galerina i srodna je otrovnoj grupi poznatoj kao kompleks vrste Galerina marginata, koja u narodu nosi nazive "mrtvačka zvonca" i "smrtonosne kape".
Rijedak genetski fenomen
Hemijska analiza i sekvenciranje genoma pokazali su da kombinacija dva spoja vjerovatno potječe iz dva odvojena slučaja horizontalnog prijenosa gena — procesa u kojem se geni prenose između organizama, a ne s roditelja na potomke.
"Horizontalni prijenos gena je kao da se rukujemo, a da se dio moje DNK ugradi u vaš genom", objasnio je koautor studije, mikolog Bryn Dentinger sa Univerziteta u Utahu. On je istakao da su dva nezavisna takva događaja za specijalizovane metabolite u jednom rodu gljiva bez presedana.
Istraživači pretpostavljaju da je predak vrste G. indica, koji je već stvarao amatoksine, horizontalnim prijenosom stekao gene za proizvodnju psilocibina, dok je jedna zasebna loza roda Galerina te sposobnosti stekla nezavisno.
Zašto bi gljivi koristilo da proizvodi oba tipa spojeva ostaje nejasno. Kunik je naveo da ni razlog stvaranja psilocibina u gljivama generalno nije potpuno razjašnjen, a ni ekološka uloga amatoksina. Moguće je, prema istraživačima, da različite kombinacije toksičnih spojeva čine raznoliku odbrambenu strategiju koja odbija ili usporava životinje koje se gljivama hrane.
Iz studije još nije jasno jesu li količine toksina u vrsti G. indica opasne ili smrtonosne za ljude. Ipak, istraživači upozoravaju da ova gljiva pri rukovanju razvija plavu promjenu boje — pojavu povezanu s psilocibinom. Dosad su neki sakupljači gljiva takve plave mrlje mogli tumačiti kao znak da je gljiva sigurna za jelo, ali postojanje vrste G. indica pokazuje da to više nije pouzdano pravilo.
Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (ScienceAlert)
Izvori:
- ScienceAlert — sciencealert.com
- Current Biology
- Harvard University
- University of Florida
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

NASA objavila koláž 49 rupa koje je rover Curiosity izbušio na Marsu

DNK naslijeđena od neandertalaca i danas oblikuje ljudski mozak

Mikroroboti upravljani magnetima u testovima na svinjama otapali krvne ugruške deset puta brže od lijeka
