Često drijemanje kod starijih osoba povezano s većim rizikom od demencije

📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na ScienceAlert→Poslijepodnevno drijemanje može biti ugodno, ali kod starijih osoba učestalo drijemanje tokom dana može upozoravati na probleme sa kognitivnim zdravljem, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu The Journals of Gerontology, Series A: Biological Sciences and Medical Sciences. Istraživači su analizirali podatke iz studije National Health and Aging Trends Study (NHATS), anketnog istraživanja korisnika zdravstvenog programa Medicare u SAD-u u dobi od 65 godina i starijih. Obuhvaćeno je 995 učesnika, od kojih niko na početku nije imao moguću ili vjerovatnu demenciju, a svi su odgovarali na pitanja o navikama drijemanja. Tokom medijanog perioda praćenja od pet godina, 417 učesnika, odnosno 41,9 posto, klasifikovano je kao da su razvili moguću ili vjerovatnu demenciju. Nakon uzimanja u obzir faktora kao što su godine, pol, rasa, obrazovanje, pušenje, indeks tjelesne mase i razna zdravstvena stanja, ispostavilo se da osobe koje često drijemaju imaju najveći rizik. Oni koji su izjavili da drijemaju svaki dan ili većinu dana imali su 48 posto veću stopu demencije od onih koji rijetko ili nikada ne drijemaju. Neplanirano drijemanje, odnosno zadrijemati bez namjere, također je povezano s većim rizikom — zabilježena je 39 posto veća stopa u odnosu na one koji ne drijemaju. Dužina je dodatni faktor: kod osoba koje drijemaju 30 minuta ili kraće zabilježena je 40 posto veća stopa demencije nego kod onih koji ne drijemaju. Često, neplanirano i kraće drijemanje povezano je i s većim rizikom od oštećenja pamćenja tokom praćenja. Znakovi povišenog rizika uočeni su i kod rijetkog drijemanja, planiranog drijemanja te drijemanja dužeg od 30 minuta, ali ti efekti nisu bili statistički značajni nakon konačne analize. Naučnici naglašavaju da studija, zbog svog opservacionog karaktera, ne dokazuje da drijemanje uzrokuje demenciju. „Češće drijemanje može biti pokazatelj promjena u mozgu, a ne uzrok promjena koje vode do demencije", rekao je psiholog i istraživač sna Adam Spira sa Johns Hopkins University. Sam odnos može biti i obostrana veza, pišu autori studije — neurološke promjene koje narušavaju kognitivne funkcije mogu dovesti do povećanog drijemanja tokom dana. Dodatni faktor je i to što drijemanje po danu može nadomještati loš noćni san. Istraživači su ovo uzeli u obzir prilagođavajući rezultate za trajanje noćnog sna, dnevnu pospanost i rizik od apneje, a povezanost je i dalje ostala značajna. Ranija istraživanja o odnosu drijemanja i kognitivnog zdravlja starijih osoba dala su mješovite rezultate, pa autori pozivaju na buduće studije koje će detaljnije rasvijetliti tu vezu. Nada je da će nova istraživanja riješiti tu zagonetku, što bi moglo dovesti do novih načina borbe protiv demencije, bolesti za koju se projektuje da će se u SAD-u udvostručiti do 2060. godine. „Dnevno drijemanje moglo bi biti još jedan izmjenjivi faktor rizika koji bi se kod starijih osoba mogao ciljati u primarnoj prevenciji demencije, ako ga buduće studije potvrde kao uzročno", pišu istraživači. „Čak i ako ova povezanost nije uzročna, drijemanje može biti koristan pokazatelj budućeg rizika od demencije koji bi usmjerio naknadne preventivne studije među populacijama pod visokim rizikom."