Najnovije
Nova studija

Obnova ostarjelih ćelija jetre mogla bi smanjiti rizik od Alzheimera i bolesti srca

Istraživači sa Keck School of Medicine pri University of Southern California pokazali su na pacovima da eksperimentalni lijek cinaciguat vraća funkciju starim ćelijama jetre, nakon čega su u krvi pali nivoi amiloid-beta proteina i LDL holesterola. Riječ je o ranim nalazima i tek treba provjeriti vri

U Uredništvo ALFA TV 20. novembar 2026. u 18:05 · 3 min čitanja · 246 pregleda
Obnova ostarjelih ćelija jetre mogla bi smanjiti rizik od Alzheimera i bolesti srca
Ilustracija: AI / ALFA TV

Kada se govori o Alzheimerovoj bolesti, pogled je obično usmjeren na mozak. Novo istraživanje sa Keck School of Medicine pri University of Southern California, objavljeno u časopisu The Journal of Biological Chemistry, sugerira da bi jedan od ključeva mogao ležati drugdje – u jetri. Tim je eksperimentalnim lijekom uspio „podmladiti“ ostarjele ćelije ovog organa, koje su potom ponovo kvalitetnije filtrirale krv.

📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na ScienceAlert→

Upravo jetra preuzima glavninu posla kada je riječ o razgradnji i odstranjivanju otpadnih tvari iz organizma. Problem je što njene ćelije starenjem gube na učinkovitosti i sve lošije hvataju štetne spojeve iz krvotoka. Istraživači su se zato pitali može li se taj proces preokrenuti.

Ogled na pacovima

U eksperimentu je korišten cinaciguat, supstanca koja djeluje na pojedine signalne puteve unutar ćelija i vraća ih u funkciju. Kod tretiranih pacova ostarjele ćelije jetre dijelom su povratile građu kakvu imaju u mlađoj dobi i počele bolje obavljati svoj zadatak.

Promjene su praćene s dva aspekta. Kod pokazatelja važnih za mozak, obnovljena jetra iz krvi je izbacivala veće količine amiloid-beta proteina – istog onog koji se kod oboljelih od Alzheimera taloži u moždanom tkivu. Kod pokazatelja važnih za srce, zabilježen je pad LDL holesterola, „lošeg“ holesterola koji u višku dovodi do ateroskleroze, odnosno sužavanja arterija povezanog s većim rizikom od srčanog i moždanog udara. Snižen je i oksidirani LDL, oblik koji se dovodi u vezu s oštećenjem krvnih sudova.

Autori u radu ističu da je kod zdravih starijih životinja tretman cinaciguatom spustio koncentracije amiloid-beta proteina, LDL-a i oksidiranog LDL-a u krvi na nivo kakav se bilježi kod mladih pacova.

Dva mehanizma

Dodatna ispitivanja pokazala su na koji način lijek postiže taj efekat. S jedne strane, ostarjele ćelije jetre postale su propusnije, čime je omogućeno da veći udio štetnih spojeva dospije do mjesta gdje se razgrađuju. S druge strane, uspostavljena je bolja razmjena signala među različitim vrstama ćelija jetre, među kojima su i hepatociti, nosioci najvećeg dijela „čišćenja“. Hemijski glasnici koji održavaju filtriranje krvi ponovo su stupili na scenu.

Posebna vrijednost ovakvog pristupa je u tome što je lijekove teško sigurno i učinkovito dovesti u mozak, prije svega zbog krvno-moždane barijere. Ako bi se do mozga moglo stići „zaobilazno“, preko jetre, taj bi put za terapiju mogao biti znatno jednostavniji.

Oprez je nužan

Nalazi su, međutim, tek početni. Otvoreno je pitanje da li bi isti mehanizam funkcionisao i u ljudskom organizmu, kao i da li bi uočene promjene u krvi uopšte dovele do manjeg rizika od Alzheimera ili bolesti srca i krvnih sudova.

Gastroenterologinja Laurie DeLeve napominje da predstoji dodatni translacijski rad prije nego što se može govoriti o novim terapijama. Ipak, tim je optimističan: rezultati se, kaže ona, uklapaju u mnoštvo epidemioloških podataka prema kojima je starost glavni faktor rizika i za Alzheimer i za aterosklerozu, dok se oštećenje jetre izdvaja kao faktor rizika za Alzheimer.

Za potvrdu hipoteze bit će potrebno u narednim istraživanjima pratiti amiloid-beta ne samo u krvi nego i u samom mozgu, a razvoj ateroskleroze posmatrati kroz duži period kako bi se vidjelo kakav je stvarni učinak tretmana.

Laboratorijski tehničar Sam de Leve, prvi autor rada, otvoreno poziva kolege iz drugih oblasti – naročito one koji se bave aterosklerozom – da preuzmu ideju i nastave je razvijati. Po njegovim riječima, istraživanje se može nastaviti u šest različitih pravaca, što jedan tim nije u stanju sam pokriti, pa druge naučnike poziva da ih slobodno „preteknu“.

Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (ScienceAlert)

Izvori:

  • ScienceAlert / Getty Images — sciencealert.com
  • The Journal of Biological Chemistry
  • Keck School of Medicine, University of Southern California

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti