Copernicus: Granica zagrijavanja od 1,5 stepena mogla bi biti probijena već 2029.

Dok u turskoj Antaliji traje godišnja klimatska konferencija Ujedinjenih nacija COP31, dva nova izvještaja objavljena u četvrtak podsjetila su koliko je svijet daleko od obuzdavanja globalnog zagrijavanja. Prema podacima klimatske službe Evropske unije Copernicus, prag od 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka mogao bi biti premašen već 2029. godine.

Kada je 2015. usvojen Pariski sporazum, prognoze su govorile da će prosječna globalna temperatura taj dugoročni prag preći oko 2045. godine. Nakon još jedne decenije klimatskih samita, Copernicus sada procjenjuje da bi se to moglo dogoditi već 2029. „Ova upadljiva promjena ukazuje na to da se globalno zagrijavanje posljednjih godina ubrzalo“, napisali su naučnici EU u biltenu. Iako svaki aspekt naglog rasta temperature nije razjašnjen, dodaju, jasno je da su sve veće koncentracije stakleničkih gasova koje ljudska aktivnost ispušta u atmosferu i dalje glavni pokretač tog trenda.

Planeta i dalje na putu ka gotovo pet stepeni Fahrenheita

Drugi izvještaj objavila je neprofitna organizacija koja analizira klimatske politike. Prema njenim nalazima, planeta je i dalje na putu da se do 2100. godine zagrije za gotovo pet stepeni Fahrenheita. Takav rast temperature uništio bi koralne grebene, poremetio poljoprivredu i šume i otopio većinu svjetskog leda.

Čak i u najoptimističnijem scenariju, koji podrazumijeva potpunu provedbu postojećih politika i obećanja, globalne temperature do 2100. porasle bi za 3,4 stepena Fahrenheita iznad predindustrijskog nivoa.

„Djelovanje vlada zastalo petu godinu zaredom“

Analitičarka Heck iz međunarodnog instituta za klimatsku nauku i politiku ocijenila je da vlade nisu značajno popravile izglede za kraj stoljeća. „Naša poruka je sumorna. Zajedničko djelovanje vlada na klimatskim promjenama zastalo je petu godinu zaredom“, rekla je. Napore za brži odmak od fosilnih goriva, navodi, poništavaju novi projekti bušenja nafte i gasa, kao i vlade koje „odgađaju, slabe ili ukidaju svoje klimatske politike“.

Istraživač instituta New Climate Institute ukazao je na napredak u razvoju obnovljivih izvora energije, ali je upozorio da je „surova istina da ti pozitivni pomaci još nisu dovoljni da dovoljno brzo preokrenu krivulju“. Razvoj novih naftnih i gasnih projekata uporedio je sa situacijom u kojoj neko primijeti da mu hrana gori pa, umjesto da ugasi šporet, pojača vatru.

Osvrnuvši se na pregovore o globalnim ciljevima za obnovljivu energiju na COP31, naveo je da su se domaćini konferencije, Turska i Australija, dosad protivili tome da se riječ „čista“ uvrsti uz ciljeve elektrifikacije. „To je vrlo teško razumjeti, a jedino objašnjenje koje mi dolazi na um jeste njihov interes za fosilna goriva“, rekao je. Australija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika uglja, dok je Turska veliki potrošač uglja čiji energetski sektor i dalje uveliko zavisi od tog goriva. Nijedna od dvije države domaćina nije ponudila konkretan plan prelaska s fosilnih goriva.

Thunberg prvi put na samitu od 2021.

Na pregovorima je i švedska aktivistkinja Greta Thunberg, prvi put od 2021. godine. Ona je ocijenila da je sadašnji nivo zagrijavanja već izazvao smrtonosne i razorne poplave, požare i katastrofalna urušavanja glečera. „Klimatska kriza je pitanje života i smrti. Postupci onih na vlasti ovdje potpuno su odvojeni od stvarnosti. Dok govorimo, gubimo neprocjenjive živote, ekosisteme i vrste koje više nikada nećemo vratiti“, rekla je.

Bill Hare, izvršni direktor Climate Analyticsa, kritikovao je bogate razvijene zemlje zbog nedostatka vodstva u klimatskom djelovanju. Istaknuo je da predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru na COP31 ove sedmice nije spomenula odmak od fosilnih goriva. Vlade na ovom samitu, rekao je Hare, stoje pred jasnim izborom: nastavak podrške fosilnim gorivima „osudio bi čovječanstvo i naše ekosisteme na nepremostivu ekonomsku štetu i nenadoknadive gubitke“.