Darvinova pretpostavka stara 150 godina konačno potvrđena: biljka iz roda Saxifraga zaista je mesožder

Čuveni prirodnjak Charles Darwin davno je posumnjao da dvije biljne vrste iz roda Saxifraga jedu insekte. Svoje eksperimente nikada nije uspio dovesti do konačnog dokaza, ali novi rad objašnjava zašto je bio u pravu.

Istraživački tim proveo je niz ogleda na vrsti Saxifraga candelabrum, alpskoj biljci koja raste na velikim nadmorskim visinama u planinama Hengduan u Kini. Rezultati su objavljeni 4. augusta u časopisu Nature Communications.

Ljepljive dlačice kao zamka

Da bi se biljka smatrala mesožderkom, mora privlačiti, hvatati i variti životinje. Darvin je uočio ljepljive dlačice na stabljikama Saxifrage i pretpostavio da služe upravo za hvatanje insekata, no njegovi pokusi nisu dali konačan odgovor.

Novo istraživanje pokazalo je da odrasle biljke S. candelabrum na dlačicama cvjetnih grana u prosjeku imaju zarobljeno 71 insekt, dok mlade biljke s manje grana imaju malo ili nimalo uhvaćenog plijena. Prema autorima studije, ta korelacija upućuje na to da biljke s više grana prekrivenih ljepljivim žljezdanim dlačicama efikasnije hvataju insekte.

Mirisom privlači, oprašivače pušta

Naučnici su zatim cvjetajuće primjerke zatvarali u staklene poklopce koji blokiraju miris, odnosno u mrežaste koji blokiraju vid. Utvrdili su da biljka privlači insekte mirisom, a ne izgledom. Pritom je selektivna — efikasni oprašivači rijetko završe zarobljeni u dlačicama.

„Biljka cilja samo male insekte, a velike oprašivače čuva", objasnio je za New York Times Hang Sun, koautor studije i biljni taksonomist iz Instituta za botaniku Kunming pri Kineskoj akademiji nauka.

Enzim, izotop i genetski dokaz

Hemijska analiza otkrila je da biljka koristi enzim fosfatazu, koji je inače prisutan kod poznatih biljaka mesožderki, za probavljanje plijena. Potom su istraživači označili vinske mušice izotopom azota i pratili apsorpciju hranjivih tvari. Nivoi azota porasli su u S. candelabrum, ali ne i u kontrolnoj biljci.

Genetska analiza dodatno je pokazala da ova vrsta dijeli gene s drugim mesožderskim biljkama. „Zajedno, ti genomski podaci pružaju nezavisan dokaz da je S. candelabrum prava mesožderska biljka", rekao je Sun za New Scientist.

Mesožderstvo možda rasprostranjenije nego što se mislilo

Koautor studije i botaničar Doug Soltis s Univerziteta Florida izjavio je za New Scientist da je potvrda Darvinove pretpostavke „i ponizujuća i veoma uzbudljiva". Za Live Science dodao je da ga ne bi iznenadilo ako su i drugi članovi porodice Saxifraga — koji također imaju ljepljive dlačice — mesožderski, baš kako je Darvin predvidio.

Botaničarka Susan Myers iz Pittsburškog botaničkog vrta, koja nije učestvovala u istraživanju, rekla je za CNN da je ova studija podsjetnik koliko nas biljke još mogu iznenaditi. „Jedva da smo zagrebali površinu botaničkog znanja", poručila je.