Drvena lopata za hljeb iz 11. vijeka krije igru urezanu na poleđini

Arheolozi iskopavajući lokalitet Pyatnitsky u centru srednjovjekovnog ruskog grada Staraja Rusa naišli su na neobičan predmet iz 11. vijeka — drvenu lopatu za hljeb čija je poleđina urezana kao ploča za drevnu logičku igru. Riječ je o alatu koji su pekači vjerovatno koristili za ubacivanje hljeba u peć, ali i za kratiti vrijeme dok hrana ne bude gotova.

O otkriću govorio je Sergey Toropov, direktora Centra za arheološka istraživanja Novgorodskog državnog univerziteta. „Otkrili smo fragment prilično velike lopate. Najvjerovatnije je riječ o lopati za hljeb koja se koristila za pečenje u peći. Sa poleđine su, međutim, urezana tri kvadrata, jedan u drugom", naveo je Toropov u saopštenju.

Sačuvani dio lopate dimenzija je oko 30 sa 40 centimetara i najvjerovatnije je izrađen od hrasta. Jedna strana je ravna i služila je za pečenje, dok je na drugoj urezana ploča za igru poznatu kao merels, mlinovi ili „devet ljudi u mlinu". Igru su, prema historijskim izvorima i arheološkim nalazima, igrali već stari Rimljani prije dvije hiljade godina, a moguće je da je još starija. U srednjem vijeku bila je posebno popularna širom Evrope i Azije, vjerovatno zato što zahtijeva minimalnu opremu.

Tipična ploča za merels sastoji se od tri ugniježđena kvadrata povezana linijama. Svaki igrač ima devet figura istih boja, a cilj je slagati trojke uz linije — kad igrač formira red, skida protivničku figuru. Igrač gubi kad mu ostanu samo dvije figure ili kad bude potpuno blokiran.

„Možda su posebne ploče za igranje merelsa postojale u antici", rekao je Toropov, „ali se ploče za igru češće nalaze urezane ili izgrebane na ravnim površinama svakodnevnih predmeta."

Arheolozi nisu sigurni da li je lopata od početka imala dvostruku namjenu ili je u ploču za igru pretvorena nakon što se slomila i postala neupotrebljiva u kuhinji. „U svakom trenutku moglo se urezati ploča na ravnu površinu, naći prikladne figure — na primjer sitno kamenje pod nogama — i kratiti vrijeme", kazao je Toropov.

Ploče i figure za merels pronađene su već na lokalitetima iz devetog vijeka u kraljevstvu Rusi, čiji su preci Vikinzi koji su u današnju Rusiju stigli u osmom vijeku. Ipak, kako se ističe u saopštenju, nalaz očuvan poput onog iz Staraje Ruse praktično je jedinstven. Riječ je o gradu smještenom između Moskve i Sankt Peterburga, gdje su arheolozi prethodnog mjeseca objavili i otkriće „zmijinog amuleta".

Tipična ploča za merels sastoji se od tri ugniježđena kvadrata povezana linijama. Svaki igrač ima devet figura istih boja, a cilj je slagati trojke uz linije — kad igrač formira red, skida protivničku figuru. Na taj način je merels mješavina „iks-oksa" i dame. Igrač gubi kad mu ostanu samo dvije figure ili kad bude potpuno blokiran.