Zagonetni kostur u rimskom sarkofagu u londonskoj opatiji napokon je identifikovan

Kameni sarkofag koji je glavni klesar Westminsterske opatije otkopao 1869. godine decenijama je zbunjivao stručnjake: postolje je nosilo rimski natpis iz četvrtog vijeka, dok je na poklopcu bio urezan veliki anglosaksonski krst iz 11. vijeka. Misterij je sada, čini se, razriješen — zaključak je objavio Warwick Rodwell, konsultantski arheolog Westminsterske opatije, u studiji objavljenoj u srijedu (21. oktobra) u Journal of the British Archaeological Association.

Latinski natpis na sarkofaguu glasi u prijevodu: „Sjećanju Valerija Amandinusa. Valerije Superventor i Marcellus napravili su ovo za svog oca." Istraživači su prilikom prvog pregleda utvrdili da je grob opljačkan ranije u 19. vijeku, pa niko nije vjerovao da su u njemu ostale ikakve kosti. Međutim, kada je sarkofag otvoren radi konzervacije 2016. godine, unutra je pronađen kompletan skelet.

Muškarac s gihtom i izlječenim povredama rebara

Analizu kostiju izvršio je bioarheolog James Langthorne iz Prije-Construct Archaeology. Iako je skelet tokom godina bio oštećen — u lobanji je slučajno napravljena rupa, a kosti ruku i nogu pomiješane — utvrđeno je da se radi o muškarcu srednjih godina prosječne visine. Na kostima su zabilježeni tragovi osteoartritisa, gihta i dvije izlječene povrede rebara. Radiokarbonsko datiranje pokazalo je da je čovjek živio između 987. i 1052. godine, čime je potvrđeno da je rimski sarkofag ponovo iskorišten u srednjem vijeku.

Rodwell je, oslanjajući se na datume rođenja i smrti westminsterskih opata, suzio izbor na tri kandidata: Wulfsigea (opat od 988. do 993), Ælfwiga (993–1020) i Wulfnotha (1020–1049). Budući da je Wulfsige napustio Westminster i postao biskup drugdje, vjerovatno nije sahranjen u opatiji. „Posljedično, imamo dva ozbiljna kandidata za osobu u sarkofagu", napisao je Rodwell, dodajući da činjenica da je Ælfwig već bio redovnik Westminstera možda ide u njegovu korist. Uz nedostatak grobnih priloga, vjerovatno ukradenih početkom 19. vijeka, Rodwell zaključuje da je pokopnik „gotovo sigurno bio opat" koji je zaslužio dostojanstven ukop u kamenom sarkofagu s velikim krstom.

Ostala pitanja bez odgovora

Nije jasno zašto je opat iz 11. vijeka sahranjen u recikliranom rimskom sarkofagu — takva praksa, kako Rodwell ističe, izuzetno je neuobičajena i bez poznatog presedana. Moguće objašnjenje leži u samom natpisu: riječ „memoriae" sugerira da je Valerije Amandinus možda bio rani kršćanin i značajna ličnost rimskog Londona, iako o njegovoj karijeri, kako Rodwell navodi, ništa nije poznato.

Nepoznato je i porijeklo sarkofaga. Izrađen je od krečnjaka iz Oxfordshirea na jugu Engleske, a Rodwell pretpostavlja da je možda prvobitno bio sahranjen u rimskom mauzoleju pa kasnije iskopan i premješten. Moguće je, dodaje, da se „u blizini Westminsterske opatije nalazi vila sa svojom nekropolom, koja čeka otkriće". Sarkofag je trenutno izložen u Queen's Diamond Jubilee Galleries u Westminsterskoj opatiji.