Estonija priprema plan za nastavak rada države iz inostranstva u slučaju gubitka teritorije
Baltička država strahuje da bi mogla biti među prvim metama Moskve, a dio podataka već čuva u digitalnoj ambasadi u Luksemburgu. Sigurne aplikacije razvijat će se za platforme Microsoft Azure i Amazon Web Services.
U slučaju da neprijateljska vojska zauzme estonsku teritoriju, državne digitalne usluge mogle bi se nastaviti pružati iz inostranstva — to je suština strategije koju ova baltička zemlja razrađuje, piše Politico. Vlasti su plan nazvale „hukukindlus“, što u prijevodu znači otpornost na najgori mogući scenarij. Ideja je osigurati kontinuitet rada države i po cijenu gubitka teritorije, po uzoru na Šarla de Gola (Charlesa de Gaullea), koji je u Drugom svjetskom ratu iz Londona vodio Slobodnu Francusku.
Država s oko 1,3 miliona stanovnika, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 294 kilometra, strahuje da bi u slučaju napada Moskve na neku od članica Evropske unije mogla biti među prvima na udaru. Estonske vlasti Rusiju već optužuju za cyber napade, pokušaje podmetanja požara i oštećenja podmorskih kablova.
Cloud platforme i rezervne lokacije
Jedan od autora strategije, Tonu Grinberg (Tõnu Grünberg), bivši zamjenik generalnog sekretara za digitalnu infrastrukturu i cyber sigurnost u estonskom Ministarstvu pravde i digitalnih poslova, objasnio je da bi javne usluge u slučaju krize bile prebačene na cloud platforme. Rad institucija time ne bi bio prekinut ni ako bi podatkovni centri bili uništeni ili neprijateljske snage zauzele teritoriju, zbog čega državne službe ne bi mogle funkcionisati na uobičajen način.
Estonija već posjeduje rezervnu kopiju državnih podataka smještenu u takozvanoj digitalnoj ambasadi u Luksemburgu, gdje su pohranjeni registri građana, zemljišne knjige i zakonski propisi. Grinberg je istakao da je cilj otići korak dalje te osigurati da sve ključne javne usluge ostanu dostupne bez obzira na okolnosti.
Vlada razvija sigurne aplikacije koje će funkcionisati na cloud platformama kompanija Microsoft Azure i Amazon Web Services, ali i na vlastitoj državnoj infrastrukturi. Sistem će biti prenesen u digitalnu ambasadu, kao i na druge lokacije širom Evrope.
Voditelj plana, Alen Almere (Allan Allmere), savjetnik za IT arhitekturu i infrastrukturu u nadležnom ministarstvu, kazao je da je u najtežim okolnostima neophodno sačuvati pouzdanu osnovu na kojoj bi se digitalna država mogla ponovo izgraditi. Cilj je, prema njegovim riječima, spriječiti situaciju u kojoj bi Estonija morala počinjati od nule. Prvi korak bio je osigurati da državni podaci ne budu izgubljeni, a naredni je usmjeren na to da se na osnovu njih omogući funkcionisanje države i tokom krize. Vlasti žele osigurati i da podaci ostanu razumljivi i upotrebljivi decenijama.
Iskustvo iz 2007. godine
Ranjivost svoje digitalne infrastrukture Estonija je osjetila još 2007. godine, kada je pretrpjela talas cyber napada koji su trajali 22 dana i onesposobili veliki broj državnih i komercijalnih usluga. Estonske vlasti kasnije su za napade optužile Rusiju. Nakon tog iskustva zemlja je temeljito obnovila i unaprijedila svoju digitalnu infrastrukturu, a danas se smatra jednom od najdigitalizovanijih država svijeta.
Povezane vijesti

Pad sistema pogodio United Airlines: avioni ostali na pistama, putnici bez informacija o polijetanju

Mamdani ukida NYPD jedinicu optuženu za prekomjernu silu na protestima

Pomorski top ispred trgovine Pipe Creek Mercantile Trading House u Indiani — možda će najbolja ponuda biti prihvaćena
