Japanski naučnici spojili gene alge i hrčka, hibridne ćelije preživjele više od 150 dioba
Tim biologa Sachihira Matsunage sa Univerziteta u Tokiju stvorio je ćelije hrčka u čijim se hromosomima gotovo cijeli genom crvene alge zadržao kroz više od 150 generacija diobe. Istraživači ih zovu „planimal" ćelijama, a krajnji cilj im je da životinjske ćelije dobiju sposobnost fotosinteze.
Biolog Sachihiro Matsunaga sa Univerziteta u Tokiju i njegovi saradnici iz Japana i Australije u laboratoriji su spojili genetski materijal alge i sisara. U ćelijama hrčka stvorili su hibridne hromosome koji sadrže gotovo cijeli genom crvene alge, a taj strani DNK ostao je stabilan kroz više od 150 generacija ćelijske diobe.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na ScienceAlert→Takve ćelije istraživači nazivaju „planimal", kovanicom od engleskih riječi za biljku i životinju. Pojam je Matsunaga uveo još 2018. godine za vještačke životinjske ćelije stopljene s algama, koje bi tako dobile biljnu osobinu – fotosintezu. Teoretski, ovakva ćelija bi uz pomoć sunčeve svjetlosti sama proizvodila kisik i šećere potrebne životinjskom dijelu da preživi.
Dvije metode spajanja
Tim nije koristio klasične metode genetske modifikacije. Laboratorijskim postupcima natjerao je ćelije da prođu putevima inspirisanim endosimbiozom.
Prvi pristup oslanjao se na fagocitozu, pri kojoj životinjska ćelija „proguta" ćeliju alge. Riječ je o prirodnom procesu, pa su naučnici obje vrste ćelija samo stavili u istu posudu i čekali. Metoda je dala nekoliko stabilnih ćelijskih linija, ali je uspješnost bila izuzetno niska: 3,7 kolonija na svakih 1,2 × 10⁷ ćelija.
Znatno bolje rezultate dao je drugi pristup. Ćelije hrčka i alge potopljene su u polietilen glikol, koji je dovoljno poremetio njihove membrane da se spoje. Prinos je bio oko 800 puta veći nego kod fagocitoze.
Inspiracija s japanske plaže
Ideja ima uporište u prirodi. Još 2000. godine naučnici su na pješčanoj plaži Isonoura u Wakayami u Japanu otkrili organizam Hatena, koji polovinu života provodi kao „biljka" zahvaljujući simbiozi s fotosintetskom algom Nephroselmis koja živi u njegovoj ćeliji. Hloroplasti alge u tom spoju znatno su uvećani, dok su njene ostale ćelijske strukture degradirane.
Naučnici se slažu da su i biljke sposobnost fotosinteze stekle sličnim procesom, koji je ujedno drevno porijeklo hloroplasta. Upravo taj mehanizam i neobični organizam Hatena bili su Matsunagina inspiracija.
Šta su htjeli saznati
Tim je, prema Matsunaginim riječima, želio provjeriti mogu li cijeli hromosomi preći ogroman evolucijski jaz između algi i životinja, te mogu li životinjske ćelije stabilno zadržati takav strani materijal i prenijeti ga na ćelije kćeri. Zanimalo ih je i kako životinjska ćelija prihvata DNK tako različitog organizma, a da ne izgubi sposobnost preživljavanja i diobe. Ta pitanja, navodi, ključna su za razumijevanje kretanja genetskog materijala preko granica vrsta i njegove uloge u evoluciji.
Matsunaga ističe da je tim uspio stvoriti hibridne hromosome s genetskim materijalom alge i sisara i pokazati da se oni stabilno prenose kroz ponovljene diobe. Rezultat, dodaje, pokazuje da se evolucijska podjela između biljaka i životinja može premostiti na nivou hromosoma, bez reprodukcije.
Fotosinteza još nije postignuta
Ipak, „planimal" ćelije još nisu ono što im ime obećava. Većina gena alge koji kodiraju proteine ostala je neaktivna – samo oko četiri posto proizvodilo je mjerljive transkripte.
Matsunaga objašnjava da korištena crvena alga ima izuzetno kompaktan genom s genima za metaboličke funkcije koje životinjske ćelije nemaju. Krajnji cilj tima je aktivirati te biološke puteve i životinjskim ćelijama dati neke od jedinstvenih sposobnosti biljaka i algi – ćelije koje bi, kako kaže, dugo održavale fotosintezu, proizvodeći kisik i koristeći ugljen-dioksid za stvaranje korisnih organskih jedinjenja.
U radu iz 2018. Matsunaga je predviđao da bi takve ćelije jednog dana mogle doprinijeti rješavanju globalnih problema s hranom smanjenjem potrošnje energije, omogućiti fotosintetske terapije u medicini i podržati preseljenje na druge planete tokom dugih svemirskih putovanja.
Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (ScienceAlert)
Izvori:
- ScienceAlert / NASA — sciencealert.com
- University of Tokyo
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Kriptografski algoritmi otkrili pulsar koji je dosadašnjim metodama promakao

Decenije štednje vode ojačale otpornost sjeveroistoka i Srednjeg zapada SAD-a na sušu

Natrijev oblak oko Jupiterovog mjeseca Europe stabilan više od dvije decenije
