Kapi za nos s mRNA vratile pamćenje starih miševa: nova nada u liječenju demencije
Naučnici sa Univerziteta u Sydneyju razvili su kapi za nos koje pomoću mRNA tehnologije pokreću proizvodnju proteina važnog za pamćenje. Kod starih miševa i miševa s modelom Alzheimera liječenje je poboljšalo pamćenje i rast novih neurona.
Istraživači s Univerziteta u Sydneyju ublažili su kod miševa posljedice starenja mozga pomoću kapi za nos zasnovanih na mRNA tehnologiji, istoj koja je korištena u vakcinama protiv covida-19. Studija je objavljena u časopisu Advanced Science, a rezultati pokazuju da bi pristup mogao otvoriti novi put u liječenju Alzheimera i drugih oblika demencije. „Ako brzo pređemo na klinička ispitivanja na ljudima, ovaj pristup bi mogao predstavljati prvi neinvazivni sistem isporuke lijeka za Alzheimer na svijetu koji zaobilazi krvno-moždanu barijeru", kaže genetičar Greg Neely s Univerziteta u Sydneyju.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na ScienceAlert→Jedan od najvećih problema u terapiji Alzheimera upravo je krvno-moždana barijera, koja sprječava da većina lijekova uopšte stigne do mozga. Australijski tim tu prepreku zaobilazi na poseban način: mRNA uputstva, pakovana u lipidne nanodeliće, isporučuju se kroz nos, pa ćelije u nosnoj šupljini same počinju proizvoditi terapeutski protein koji odatle direktno dopire do mozga.
Pamćenje vraćeno u „mladenačko stanje"
mRNA u kapima nosi uputstvo za stvaranje BDNF-a, proteina koji podržava preživljavanje i zdrav rad neurona. Kako ističu istraživači, BDNF je snažan modulator učenja i pamćenja, a njegove niske razine povezane su s Alzheimervom bolešću.
Kada su kapi date miševima starim 18 mjeseci, njihovi rezultati u testovima pamćenja značajno su se popravili i izjednačili s rezultatima mladih životinja. „Kod starih miševa vidjeli smo značajno poboljšanje učenja i pamćenja, vraćajući spoznaje životinja u mladenačko stanje", opisuje Neely. Mozgovi tretiranih miševa imali su 2,4 puta više ćelija koje izražavaju dvelkortin (DCX), protein povezan s nastankom novih neurona.
Slični rezultati zabilježeni su i u eksperimentu na mišjem modelu Alzheimera — poboljšani su kognitivni učinak i pamćenje, uz povećan broj DCX-pozitivnih ćelija u hipokampusu. Liječenje, međutim, nije smanjilo nivoe amiloidnih naslaga u mozgu.
Proizvodnja lijeka u samom nosu
I ranija istraživanja pokazala su terapeutski potencijal isporuke BDNF-a kroz nos, no taj se protein brzo razgrađuje u nosnoj sluznici, a nazalni sprejevi mogu isporučiti samo ograničene količine tog proteina odjednom. Novi pristup rješava problem tako što tijelo samo proizvodi BDNF unutar nosa, čime se omogućava direktan pristup mozgu iz nosne šupljine. Laboratorijski testovi pokazali su da je BDNF proizveden pomoću mRNA ostao detektovan u ćelijama do četiri dana, što znači duži terapeutski učinak već nakon jedne doze.
Metoda je zasad dokazana samo na miševima. Neely ističe da su prije ispitivanja na pacijentima potrebne brojne studije sigurnosti na životinjama te da ljudski nos nije identičan mišjem, pa lijekove treba testirati na ljudima prije nego što se bude znalo da li će djelovati. Istraživači se nadaju početku kliničkih ispitivanja u sljedeće dvije godine.
Ako se pristup pokaže uspješnim, ista mRNA tehnologija mogla bi se koristiti za pojačavanje i drugih neurotrofičnih proteina u ljudskom mozgu, poput faktora rasta živaca (NGF) i GDNF-a. Činjenica da je liječenje poboljšalo spoznaje i bez smanjenja amiloidnih naslaga sugerira, kako ističu istraživači, da može unaprijediti zdravlje mozga čak i kada ne može zamijeniti neurone već izgubljene zbog bolesti. Mnoga dosadašnja perspektivna liječenja Alzheimera postizala su, naprotiv, suprotno: uspješno su smanjivala amiloidne naslage, ali nisu vraćala pamćenje. Kombinovanjem ovih pristupa moglo bi se doći do vrijednog komplementarnog rješenja.
„Naš pristup, čini se, ne djeluje uklanjanjem naslaga, nego podržavanjem zdravlja, preživljavanja i povezanosti samih neurona„, kaže Neely. „To otvara mogućnost da ove terapije jednog dana djeluju zajedno."
Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (ScienceAlert)
Izvori:
- ScienceAlert / Getty Images — sciencealert.com
- Advanced Science
- University of Sydney
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Kako izbjeći preopterećenje tokom praznika: kalendar, budžet i emocije pod kontrolom

U BiH nedostaju lijekovi za onkološke pacijente, a nestašica jednog od njih mogla bi potrajati do 2028

Lijek koji razgrađuje receptore za testosteron pokazuje rezultate protiv raka prostate
