Minimalna penzija u FBiH od 692,23 KM: Rizvo za "Avaz" — od kraja rata nijedna nije bila dovoljna

Skromna penzija, skupi troškovi

Nakon najnovijeg povećanja penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine, minimalna penzija ostvarena do 1. januara 2026. godine iznosit će 692,23 KM, a upravo u ovoj kategoriji nalazi se najveći broj penzionera. Koliko im zapravo preostaje novca kada plate režije, skupe lijekove i osnovne namirnice, pokazala je naša računica.

Lijekovi i hrana najviše pritiskaju budžet

Za lijekove i suplemente, bez inzulina, penzioneru je potrebno izdvojiti oko 100 KM. U toj cifri, međutim, nisu uračunati skuplji lijekovi koje ljekari propisuju, primjerice nakon bolničkog liječenja.

Prehrambeni proizvodi dodatno opterećuju ionako ograničen budžet. Pileći file košta preko 14 KM po kilogramu, a druge vrste mesa, ako bi se našle na jelovniku barem tri puta mjesečno, koštale bi najmanje 50 KM po kilogramu. Školjka jaja bliži se cijeni od 12 KM, litar ulja iznosi 3,5 KM, a kilogram mladog sira između sedam i osam KM. Tjestenina također više nije jeftina – najjeftinije pakovanje stoji 1,80 KM. Konzerva tunjevine košta gotovo tri KM, kilogram buranije od pet do sedam KM, paradajz u marketima 2,5 KM po kilogramu, a domaći četiri KM. Kilogram smokava dostiže sedam KM.

Od svega navedenog penzioneri si mogu priuštiti tek mali dio, pa im se jelovnik uglavnom svodi na hljeb, mlijeko, supu, skromna variva i pokoje voće. U prodavnicama ih najčešće srećemo na dan isplate penzija ili, eventualno, dan poslije. Najosnovnije potrebe za hranom mjesečno zahtijevaju najmanje 350 KM. Samo hljeb, ako se kupuje svaki dan po 2,5 KM, mjesečno "pojede" 75 KM.

Rizvo: Penzioneri su postali doktori u preživljavanju

Predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH Izet Rizvo za „Avaz" kaže da je povećanje od 3,5 posto izvjesno, ali da neće značajnije popraviti položaj penzionera. Po njegovim riječima, penzioneri su zaista postali "doktori u preživljavanju", jer od kraja rata nijedna penzija nije bila ni dobra ni dovoljna.

"Ova godina je takva da je sve toliko poskupjelo da je penzija koja je povećana u januaru, odnosno usklađena za 17,2 posto, već tada bila potrošena", rekao je Rizvo, dodajući da bi današnji iznos najniže penzije od oko 700 KM bio dovoljan prije desetak ili petnaest godina.

"Tih 700 maraka bilo bi primjereno možda od 2010. do 2015. godine. Danas više nije", kazao je.

Opisao je i prizore koje svakodnevno vidi na pijacama i u prodavnicama: "Vidite starije ljude kako kupuju jedan paradajz, dvije jabuke ili dva krastavca. Ne zato što im više ne treba, nego zato što ne mogu kupiti više."

"Ona mora ostaviti novac za lijek jer bez njega neće preživjeti, ovo je sramota, od kraja rata nijedna penzija nije bila ni dobra ni dovoljna", upozorio je Rizvo.

Budžet i vlast kao prepreka rješenjima

Rizvo je objasnio da je funkciju prihvatio želeći pomoći najugroženijim penzionerima i poboljšati njihov položaj. Svakodnevno, kaže, šalje dopise i ukazuje na probleme, ali to, priznaje, još nije dovoljno.

Da bi došlo do konkretnijih pomaka, po njegovim riječima, potrebno je prvo usvojiti budžet. Dodatna teškoća je i čekanje na formiranje vlasti, proces koji bi se, kako navodi, mogao potegnuti sve do sredine godine.