Sezona grijanja vraća smog: Zagađenje zraka u BiH bez vidljivih pomaka

Hladniji dani i početak sezone grijanja ponovo su vratili u žarište problem zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini. Sarajevo je već zabilježilo epizode izrazito lošeg kvaliteta zraka, a s intenzivnijim korištenjem individualnih ložišta strahuje se od ponavljanja dobro poznatog zimskog scenarija.

Predsjednik Udruženja „Eko tim“ Rijad Tikveša rekao je za „Dnevni avaz“ da, uprkos pojedinim pokrenutim aktivnostima, značajnijeg napretka nema. Podsjetio je da se Kanton Sarajevo kreditno zadužio kod Svjetske banke kako bi finansirao projekte poboljšanja kvaliteta zraka.

„Nažalost, nismo vidjeli velike pomake u posljednjih nekoliko godina, bez obzira na činjenicu da je Kanton uzeo kreditno zaduženje od Svjetske banke da finansira aktivnosti na popravljanju kvaliteta zraka“, upozorava Tikveša.

Podaci o zraku nisu rješenje

Ipak, kao pozitivan pomak navodi novu internetsku stranicu Federalnog hidrometeorološkog zavoda, na kojoj građani mogu pratiti kvalitet zraka u Federaciji BiH, uz indeks usklađen s evropskim standardima. Međutim, dodaje, samo praćenje zagađenja ne rješava problem — potrebne su konkretne mjere koje će smanjiti emisije štetnih materija.

Prioritet je, prema njegovim riječima, ubrzati zamjenu individualnih ložišta u domaćinstvima, instalirati certificirane peći te građanima omogućiti kvalitetnije, ali i cjenovno pristupačnije grijanje. Posebno ističe potrebu promocije toplotnih pumpi i drugih sistema koji imaju znatno manji negativan utjecaj na kvalitet zraka.

„Očekujemo da se što više ubrza proces zamjene individualnih ložišta, da se instaliraju certificirane peći i da se osmisli način kako bi naši građani imali kvalitetnije grijanje, a da im bude jeftinije. Treba što više promovirati upotrebu toplotnih pumpi i sličnih sistema koji nemaju negativan utjecaj na zrak“, kaže Tikveša.

Filteri izostali i u ugostiteljstvu

Problem nije ograničen samo na domaćinstva. Tikveša upozorava i na emisije iz ugostiteljskih objekata koji hranu pripremaju na klasičnim ložištima na ugalj, smatrajući da bi i za njih trebalo propisati obaveznu ugradnju odgovarajućih filtera, jer se ni taj izvor zagađenja ne smije zanemariti.

„Napravljena je jedna velika greška kada je riječ o ovim ugostiteljskim ložištima. Nije propisano i naređeno restoranima, ćevabdžinicama i drugim objektima koji obrađuju hranu na klasičnim ugljenim ložištima da instaliraju filtere. Ne možemo reći da i oni nisu zagađivači kada vidimo da jesu“, ističe naš sagovornik.

Tikveša podsjeća i na javni poziv Kantona Sarajevo, kojim je osigurano milion KM podrške za prelazak ugostiteljskih objekata na čišća goriva. Ostaje, međutim, pitanje koliko će ugostitelja iskoristiti ovu mogućnost i uložiti u ugradnju odgovarajućih filtera kako bi se smanjile emisije štetnih materija.

Od građana se ne može očekivati sve

Odgovornost, naglašava Tikveša, ne može biti prebačena isključivo na građane. Pojedinci mogu promijeniti način grijanja, pratiti kvalitet zraka, nositi zaštitne maske i prilagoditi boravak na otvorenom, ali bez sistemskih mjera takvi napori ne mogu donijeti ozbiljnije rezultate.

„Što se tiče institucionalnih poteza, oni nam nedostaju. Građani samostalno mogu jako malo uraditi, osim da pokušaju promijeniti lični način grijanja i zagrijavanja“, upozorava Tikveša.

Podsjeća da je južni vjetar prije nekoliko dana privremeno rastjerao zagađenje, ali upozorava da to nije trajno rješenje jer se problem vraća s nepovoljnim vremenskim uslovima i intenziviranjem grijanja.

Klimatski ekstremi sve izraženiji

Zagađenje zraka nije jedini ekološki alarm. Proteklo ljeto obilježili su sušni periodi, problemi s vodosnabdijevanjem i požari, a sve su češće i obilne padavine s poplavama. Te pojave Tikveša tumači kao konkretne posljedice klimatskih promjena koje više ne možemo posmatrati kao udaljenu prijetnju.

„Mi počinjemo osjećati posljedice klimatskih promjena. Bez obzira na to koliko govorili da smo mala zemlja i da naše emisije nisu značajne, činjenica je da se klimatski ekstremi sve više osjećaju i kod nas“, ističe Tikveša.

Objašnjava da globalno zagrijavanje ne znači da će svaki dan i u svakom dijelu planete biti toplije, već da doprinosi sve izraženijim vremenskim ekstremima — dugim sušnim periodima, izostanku snijega te naglim i obilnim padavinama koje mogu izazvati poplave.

„Globalno zagrijavanje je samo jedan okidač za klimatske promjene. To povećanje temperature ne znači da će svakog dana biti toplije, nego da će dolaziti do sve većeg broja klimatskih ekstrema. Imat ćemo sve više sušnih perioda, perioda bez snijega, a zatim velikih, naglih padavina koje će rezultirati poplavama. Umjesto klime kakvu smo imali ranije, imat ćemo sve više ekstrema koji od nas zahtijevaju da ih dočekamo pripremljeni. Nažalost, malo se radi na pripremi“, upozorava Tikveša.