Najnovije
Svemir

Nasa-ina slika Marsa pokazuje „šume" na ledenim dinama — ali nije ono što izgleda

Fotografija koju je 2008. snimila sonda Mars Reconnaissance Orbiter na prvi pogled otkriva nakupine tamnih „stabala" na smrznutim dinama blizu marsovskog sjevernog pola. Riječ je zapravo o tamnom pijesku koji se osipa niz padine kada se tokom proljeća sublimira led ugljen-dioksida.

U Uredništvo ALFA TV 20. novembar 2026. u 08:42 · 2 min čitanja · 184 pregleda
Nasa-ina slika Marsa pokazuje „šume" na ledenim dinama — ali nije ono što izgleda
Ilustracija: AI / ALFA TV

Snimak koji je 2008. godine napravila NASA-ina sonda Mars Reconnaissance Orbiter ostavlja utisak da na ledenim dinama blizu marsovskog sjevernog pola raste čitava šuma razgranatih stabala. Kada se slika okrene naopako, postaje jasno da su tamne pruge zapravo pijesak koji se osipa niz padine dina.

📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na ScienceAlert→

Uzrok ove pojave su marsovska godišnja doba. Mars je, poput Zemlje, nagnut u odnosu na Sunce pa prolazi kroz ciklus sezona, ali se one tamo odvijaju drugačije nego kod nas. Tokom oštre marsovske zime ugljen-dioksid iz atmosfere se smrzava u snijeg i mraz, prekrivajući polarne predjele slojem suhog leda.

Kada zima počne ustupati mjesto proljeću, taj se led ne topi u tečnost kao na Zemlji, već direktno prelazi u gas. Sunčeva svjetlost, dovoljna da zagrije led po vrhovima dina, može prodrijeti kroz prozirni led i zagrijati ga iznutra. Tako nastaju nakupine gasa koje na kraju izbijaju napolje, noseći sa sobom pijesak koji se surva niz strme padine i ostavlja dugačke tamne pruge, slične granama i deblima stabala gledano iznad.

Nisu u pitanju hipotetske lavine — kamera HiRISE je na snimku iz 2008. uhvatila i mali oblak prašine koji je podigao materijal osipajući se niz dinu. U studiji objavljenoj 2011. pokojna planetarna naučnica Candice Hansen-Koharcheck iz Planetary Science Institute s kolegama uporedila je snimke sjevernih polarnih dina nastale kroz uzastopne marsovske godine, pokazujući koliko se dramatično pejzaž može mijenjati. Neke su dine razvile nove jarke i udubljenja, dok su druge dobile svježe nasipe pijeska pri dnu. Na pet dina koje su istraživači izmjerili, donji rubovi padina pomjerili su se za 2,2 do 4,7 metara tokom jedne marsovske godine.

Do ljeta led nestane, a s njim i tamne pruge. Marsovski vjetrovi nanovo raspoređuju pijesak i postepeno zaglađuju padine dina. No kada se zima vrati, dine se ponovo lede — i pripremaju scenu za novo proljeće čudnih, kratkotrajnih „šuma".

Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (ScienceAlert)

Izvori:

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti