Studija: hiperskalni data centri troše 1,5 do 2,2 posto električne energije u SAD-u
Studija objavljena u časopisu Nature Sustainability obuhvatila je 403 velika podatkovna centra u SAD-u. Njihova potrošnja između maja 2024. i aprila 2025. procijenjena je na 68 do 99 teravat-sati, uz emisiju od 21 do 31 milion metričkih tona CO2.
Nagli priliv investicija u tzv. hiperskalne data centre, potaknut razvojem velikih jezičnih modela, stvorio je pritisak na elektroenergetski sistem SAD-a. Čista opskrba potrebnom strujom ostala je neispitana, a bilo je teško čak i saznati šta se gradi. Nova studija, objavljena u časopisu Nature Sustainability, obuhvatila je period od maja 2024. do aprila 2025. i procijenila potrošnju i emisije najvećih operatera u SAD-u. Autori nisu uspjeli razdvojiti potrošnju za umjetnu inteligenciju (AI) od klasičnih podatkovnih usluga, ali su stvorili jasnu referentnu tačku za praćenje u budućnosti.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na Ars Technica→Kako je istraživanje sprovedeno
Istraživački tim krenuo je od komercijalne baze od 675 objekata, sastavljene na osnovu medijskih izvještaja, izjava kompanija i satelitskih snimaka. S liste su izbacili objekte bez poznatog električnog kapaciteta ili one koje nisu mogli provjeriti kao dovoljno velike zgrade s očekivanom opremom za hlađenje i električne priključke. Tako je ostalo 403 data centra s prosječnim električnim kapacitetom od oko 40 megavata. To procjenu čini prilično konzervativnom, jer je iz analize isključeno 272 objekta za koje se vjeruje da su veliki data centri.
Na osnovu ranijih istraživanja, autori su pretpostavili da konvencionalni centri rade prosječno s oko 48 posto kapaciteta, dok opterećenja za treniranje AI modela dostižu oko 70 posto. Ukupna godišnja potrošnja 403 objekta procijenjena je na 68 do 99 teravat-sati, što iznosi 1,5 do 2,2 posto ukupne potrošnje struje u SAD-u — otprilike koliko troše savezne države Wisconsin ili Indiana.
Za poređenje, izvještaj laboratorije Lawrence Berkeley National Laboratory procijenio je potrošnju svih data centara u SAD-u (isključujući rudarenje kriptovaluta) na 76 teravat-sati u 2018. godini, da bi 2024. taj broj narastao na 192 teravat-sata. To znači da objekti obuhvaćeni ovom studijom troše između jedne trećine i polovine ukupne energije svih američkih data centara.
Emisije i problem lokalne proizvodnje
Primjenom regionalnog sastava proizvodnje struje na potrošnju svakog centra, istraživači su procijenili emisije stakleničkih plinova na 21 do 31 milion metričkih tona CO2 godišnje — oko 0,5 posto ukupnih emisija iz fosilnih goriva u SAD-u. Objekti nisu smješteni u područjima s naročito čistom energijom: njihov miks tek je nešto čistiji od američkog prosjeka, s oko 54 posto struje iz fosilnih elektrana (pretežno na prirodni plin), 25 posto iz obnovljivih izvora i 21 posto iz nuklearnih.
Studija ne uključuje proizvodnju struje na samom lokalu, takozvanu „behind-the-meter“ generaciju. Primjer je data centar xAI u Tennesseeju, koji je u vrijeme istraživanja koristio flotu turbina na prirodni plin. Cleanview, koja se opisuje kao kompanija za analizu tržišta, prati od početka 2025. nagli rast lokalne proizvodnje, uključujući 116 postojećih ili planiranih data centara. Takvi generatori znatno su manje efikasni od javnih elektrana i emituju 60 do 80 posto više stakleničkih plinova za istu količinu struje, dok bi izgradnja solarnih kapaciteta, naprotiv, smanjila ugljični otisak.
Iako studija ne može izdvojiti potrošnju isključivo AI data centara, njenim ponavljanjem u narednim godinama moglo bi se pratiti koliko izgradnja vezana za umjetnu inteligenciju raste — barem dok ta ekspanzija traje.
Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (Ars Technica)
Izvori:
- Ars Technica — arstechnica.com
- Nature Sustainability — doi.org
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Skrivena greška iz jula oborila Microsoft 5: tri faktora udružila su se u prekid od gotovo 24 sata

Sentinel-6B postat će referentni satelit za praćenje visine morske površine

NASA objavila koláž 49 rupa koje je rover Curiosity izbušio na Marsu
