Svjetska ponuda nafte prvi put u suficitu od početka rata s Iranom, saopćila IEA

Nakon mjeseci u kojima je potražnja premašivala raspoloživu naftu, globalno tržište je u oktobru prvi put od izbijanja američko-izraelskog rata protiv Irana zabilježilo suficit, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA). Razlika je bila osjetna: ponuda je potražnju nadmašila za gotovo dva miliona barela dnevno.

Agencija sa sjedištem u Parizu objašnjava obrat time što se izvoz iz Zaliva vratio znatno brže nego što se oporavila svjetska potražnja, pa tržište, prema njenoj ocjeni, pokazuje „početne znakove ponovnog uravnoteženja“.

Umjesto deficita – suficit do kraja godine

IEA je time promijenila i vlastitu prognozu. Dok je za četvrti kvartal ranije očekivala manjak, sada računa da će globalna ponuda u posljednja tri mjeseca godine u prosjeku iznositi 105 miliona barela dnevno – 1,7 miliona više od predviđene potražnje.

Bolja opskrba rasteretila je i strateške rezerve, koje su se tokom sukoba s Iranom smanjile. Zemlje članice IEA odlučile su ubrzati puštanje zaliha obećanih ranije ove godine, pa bi do kraja februara na tržište trebao stići dodatni 71 milion barela. Riječ je o nafti koja se čuva u rafinerijama, terminalima, elektranama i na pučinskim poljima u Sjevernom moru.

Oporavku je doprinio i kartel OPEC+, koji je ove sedmice saopćio da je u oktobru crpio 41 milion barela sirove nafte dnevno – oko dva miliona više nego u septembru, čime je dostigao 97 posto predratnog obima.

Od 72 do 126 dolara i nazad

Pozadina svega je blokada Hormuškog moreuza, kroz koji inače prolazi petina svjetske ponude nafte i gasa. Zastoj isporuka mjesecima je potresao tržište i gurnuo cijene energenata naviše: Brent, međunarodno referentno mjerilo, prije početka rata u februaru koštao je oko 72 dolara za barel, a do kraja aprila popeo se na 126 dolara.

Trend se u međuvremenu preokrenuo. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump novinarima kazao da je rat s Iranom „praktično završen“, barel Brenta ove sedmice pao je na 89,66 dolara, što je najniža vrijednost od kraja augusta. U petak se trgovao po oko 95 dolara.

Rizici ipak nisu nestali. I dalje postoji strah od novih napada na tankere na Bliskom istoku, a ove sedmice pojavili su se i izvještaji o tome kako visoki iranski zvaničnici procjenjuju daljnje poteze Sjedinjenih Država.

Svijet troši manje nafte

Dio objašnjenja za suficit leži i na strani potražnje. IEA očekuje da će globalna potrošnja nafte ove godine pasti za 2,68 miliona barela dnevno, na 103,2 miliona barela dnevno. Iduće godine predviđa se oporavak, ali bez povratka na razinu iz 2025.

Rast koji se očekuje dolazio bi pretežno iz petrohemijske industrije, dok tržište goriva za vozila, kako navodi agencija, trpi zbog „visokih cijena, elektrifikacije i efikasnosti goriva“.