Zašto svijetla kosa kod djece s godinama potamni

Ako dijete koje je bilo plavo počinje dobivati tamniju kosu, to nije nikakva varka. Kod neke djece kosa koja je bila platinasto plava postepeno potamni i s godinama može postati tamnosmeđa, pa i crna. Uzrok te promjene, kako objašnjavaju stručnjaci, je složena kombinacija gena, ćelija koje proizvode pigment i hormona koji dolaze kasnije u djetinjstvu.

Boju kose određuje pigment melanin, koga proizvode specijalizovane ćelije — melanociti — u folikulima dlake. Postoje dvije glavne vrste melanina: eumelanin, koji daje smeđe i crne nijanse, i feomelanin, odgovoran za žute i crvene tonove. Količina i vrsta melanina u folikulu uglavnom određuju boju kose koja iz njega raste.

Upravo je genetsko naslijeđe, ističe Desmond Tobin, profesor dermatoloških nauka na University College Dublinu, ključno za to da li će kosa ostati svijetla ili potamniti.

Promjena oko puberteta

Kod mnoge plave djece najuočljivije tamnjenje dešava se oko puberteta, obično između 10. i 13. godine, rekao je Tobin. Hormonske promjene u tom periodu, poput estrogena i androgena, vjerovatno potiču povećano stvaranje eumelanina, zbog čega plava kosa s vremenom postaje tamnija. Oni čija kosa ostaje plava, dodao je, obično imaju genetski određenu smanjenu proizvodnju eumelanina.

Pravilo je u principu jednostavno: više eumelanina znači tamniju kosu. Tako visok nivo estrogena i progesterona tokom trudnoće može potaknuti tamnjenje kose, jer se tada stvara više eumelanina. Djelovanje folikula, međutim, nije fiksno tokom djetinjstva — biološki signali koji upravljaju proizvodnjom pigmenta mogu se mijenjati kako dijete raste.

Šta nauka još ne zna

Jedan trag dolazi od hormona melanokortina. Među njima je alfa-melanocit-stimulišući hormon (alfa-MSH), koji pigmentnim ćelijama daje signal da proizvedu više melanina.

Na koži alfa-MSH aktivira ultraljubičasto svjetlo: UV zraci mogu oštetiti DNK u ćelijama kože, što putem ćelijskog signalnog puta potiče oslobađanje tog hormona i tamnjenje kože. Za kosu, međutim, naučnici još nisu dokazali da porast alfa-MSH, testosterona, estrogena ili ijednog pojedinog hormona uzrokuje tamnjenje plave kose.

Jasno je samo da melanokortinski sistem može narediti pigmentnim ćelijama da stvaraju više eumelanina, ali ostaje nejasno da li su promjene u tom sistemu stvarni pokretač tamnjenja u pubertetu.

„Još nismo identificirali gene koji kontrolišu ovaj proces", naveo je u elektronskoj poruci Wojciech Branicki, istraživač koji proučava genetiku ljudske pigmentacije na Jagiellonian univerzitetu u Poljskoj.

Branicki smatra da hormoni mogu različito djelovati na folikule djece, zavisno od njihove genetske podloge. Kod neke djece hormoni bi mogli potaknuti proizvodnju melanina ili transport pigmenta unutar folikula. Tako dvije djeca koja na početku imaju podjednako plavu kosu mogu različito reagovati na hormonske promjene: jedno nastavlja s malo eumelanina i ostaje plavuš, dok folikuli drugog postepeno pojačavaju proizvodnju pigmenta pa nova kosa raste tamnija. „Istraživanje varijabilnosti ljudskog genoma prilično je napredovalo, ali još nisu svi aspekti objašnjeni", rekao je Branicki.