BiH sa Amerikom za deset mjeseci od suficita stigla do deficita od 35,8 miliona KM
Bosna i Hercegovina je u prvih deset mjeseci ove godine sa Sjedinjenim Američkim Državama ostvarila trgovinski deficit od 35,8 miliona KM. Uvoz je naglo porastao, a izvoz pao, pri čemu je najveći skok zabilježen u kategoriji eksploziva, pirotehničkih proizvoda i zapaljivih preparata, čija vrijednost
Bosna i Hercegovina je u prvih deset mjeseci ove godine sa Sjedinjenim Američkim Državama ostvarila trgovinski deficit od 35,8 miliona KM, iako je u istom periodu prethodne godine bilježila suficit. Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je do preokreta došlo istovremenim rastom uvoza i padom izvoza na američko tržište.
Vrijednost robe uvezene iz SAD od januara do oktobra dostigla je 137,6 miliona KM, dok je prošle godine u istom periodu iznosila 71,6 miliona KM, što je porast od 92,1 posto. Uprkos gotovo udvostručenoj vrijednosti, količinski je uvoz opao — uvezeno je 11,81 milion kilograma robe, naspram 12,45 miliona kilograma lani. Bosna i Hercegovina je, drugim riječima, platila znatno više za manje robe.
Eksploziv čini gotovo polovinu uvoza
Najveću promjenu donosi kategorija eksploziva, pirotehničkih proizvoda, šibica i zapaljivih preparata. Njihov uvoz iz SAD dostigao je 63,2 miliona KM, dok je godinu ranije iznosio svega 89.870 KM — rast veći od 700 puta. Ta kategorija sada čini gotovo polovinu ukupnog uvoza iz Amerike.
Istovremeno, izvoz iz BiH na američko tržište pao je na 101,8 miliona KM, sa prošlogodišnjih 151,3 miliona KM. Riječ je o padu od 32,7 posto, odnosno gotovo 50 miliona KM. Najveći udarac pretrpjela je namjenska industrija — izvoz oružja i municije smanjen je sa 71,8 na 33,1 milion KM, što je gubitak od 38,7 miliona KM ili 53,9 posto.
Gavran: Tragično je da ne razvijamo vlastitu proizvodnju
Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorio je u razgovoru za „Avaz" da je riječ o značajnom poremećaju u trgovinskim odnosima dvije zemlje, ističući da je rast uvoza neočekivan.
„Iako se pad izvoza očekivao, rast uvoza svakako nije. Statistički gledano, i pad izvoza i porast uvoza doprinijeli su deficitu, ali skok uvoza je daleko upečatljiviji", kaže Gavran.
Kada je riječ o padu izvoza, Gavran smatra da su američke carine, iako naknadno ukinute, ključni razlog. Ipak, dodaje da se domaća namjenska industrija suočava i s ozbiljnim unutrašnjim problemima.
„Namjenska industrija se suočava i s brojnim drugim unutrašnjim izazovima, prije svega zbog lošeg upravljanja, posebno unutar Federacije BiH, čak i u idealnim globalnim uslovima enormne potražnje za njenim proizvodima", upozorava Gavran, dodajući da je tekuća godina u tom pogledu uglavnom izgubljena.
Gavran smatra da je moguće da su nabavke eksploziva povezane s domaćom namjenskom industrijom, ali naglašava da se bez dodatnih podataka ne može sa sigurnošću govoriti o njihovoj krajnjoj namjeni. Kao moguće razloge nabavke iz SAD navodi vlasničko učešće jedne američke kompanije u jednom od domaćih proizvođača ili povoljniji carinski tretman za izvoz u SAD.
Za njega je, ipak, mnogo važnije pitanje zašto BiH uopće zavisi od uvoza proizvoda koje bi, s obzirom na vlastite industrijske kapacitete i ambicije, trebala sama proizvoditi.
„U svakom slučaju, tragično je što uopće uvozimo ove komponente, jer bismo ih trebali sami proizvoditi ako težimo razvoju ozbiljne namjenske industrije. Jedino trajno rješenje za okončanje ovog uvoza jeste razvoj vlastite domaće proizvodnje", poručuje Gavran.
Iako su promjene u trgovinskoj razmjeni sa SAD značajne, Gavran podsjeća da američko tržište i dalje nema težinu koju za domaću privredu imaju Evropska unija i zemlje regiona.
„Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa SAD i dalje je beznačajna u odnosu na trgovinu sa našim vodećim partnerima, prije svega Evropskom unijom i našom regijom", kaže Gavran, upozoravajući da to ne znači da se negativni trendovi mogu zanemariti.
„Nepovoljne promjene su svakako negativne i moramo povećati izvoz barem onih rijetkih proizvoda koji su ranije bili konkurentni na američkom tržištu, a smanjiti ili, idealno, prekinuti uvoz razvojem vlastite proizvodnje", zaključuje Gavran.



