Mirica za „Avaz": berza gubi bitku s dušekom i bankama
Tržište kapitala u BiH i dalje je nedovoljno iskorištena mogućnost za ulaganje i razvoj privrede, ocijenio je za „Dnevni avaz" izvršni direktor Sarajevske berze Almir Mirica. Po njegovim riječima, veća prisutnost kompanija na berzi donijela bi privredi diverzifikaciju finansiranja, a građanima šire
Dok građani u BiH najveći dio novca čuvaju u bankama ili kod kuće, tržište kapitala ostaje nedovoljno iskorištena mogućnost i za ulaganje i za razvoj domaće privrede, ocijenio je izvršni direktor i član Uprave Sarajevske berze (SASE) Almir Mirica u razgovoru za „Dnevni avaz".
„Privid apsolutne sigurnosti"
Navika čuvanja novca u bankama ili „ispod dušeka", objasnio je Mirica, duboko je ukorijenjena u našem društvu, a posljedica je historijskih iskustava, nedovoljne finansijske pismenosti i relativno skromne ponude alternativnih finansijskih instrumenata. Bankarski depoziti građanima, istakao je, pružaju privid apsolutne sigurnosti i predvidljivosti, iako niske kamatne stope u uvjetima inflacije često ne uspijevaju sačuvati realnu kupovnu moć novca.
Ulaganje u vrijednosne papire, dodaje on, nije bez rizika i ne postoje garancije, ali nudi potencijalno znatno veće prinose od klasične štednje. Dionice stabilnih domaćih kompanija koje redovno isplaćuju dividende dugoročno mogu donijeti prinose koji znatno nadmašuju bankarske kamate, naveo je Mirica.
Sarajevska berza je, kaže, već danas mjesto gdje građani mogu ostvarivati prinose, a emitenti prikupljaju kapital za svoj razvoj. Dokaz za to, ocjenjuje Mirica, predstavljaju javne ponude obveznica koje je SASE organizovala u protekle dvije godine. Njihov uspjeh pokazao je da investitori postoje i da su „gladni" dobrih investicijskih prilika.
Prepreke kulturološke i regulatorne naravi
Glavne prepreke za dalji razvoj domaćeg tržišta kapitala Mirica vidi u kulturološkim i regulatornim pitanjima. Društva svoje potrebe za kapitalom, objasnio je, uglavnom podmiruju bankarskim zajmovima zbog kompleksnosti procesa izdavanja vrijednosnih papira, straha od gubitka kontrole nad kompanijom i nedovoljne informiranosti.
Proces izdavanja vrijednosnih papira, priznaje Mirica, jeste donekle složeniji od podizanja kredita, ali zato nudi neuporedivo veću fleksibilnost u definisanju uslova, poput roka dospijeća i kamatne stope kod obveznica. Osim toga, ističe, emisijom obveznica ne dolazi do nikakve promjene vlasništva nad kompanijom.
Motivacija za izlazak na berzu, naglašava Mirica, mora biti jasna poslovna korist: pristup svježem kapitalu bez kreditnog zaduživanja, povećanje ugleda i transparentnosti kompanije (tzv. reputacijski efekt), lakše privlačenje stranih partnera i mogućnost realne procjene vrijednosti kompanije na tržištu.
Veća prisutnost kompanija na berzi značila bi privredi diverzifikaciju izvora finansiranja i otporniji ekonomski sistem, zaključuje Mirica. Građani bi, dodaje, dobili širu paletu kvalitetnih investicionih alternativa — priliku da svoj novac ulože u rast domaćih kompanija te ostvare dodatni prihod kroz dividende ili kamate na obveznice.



