Bristol želi postati prvi britanski „grad močvara“

Mreža zelenih i vodenih koridora kroz Bristol trebala bi ublažiti opasnost od poplava i vratiti divlje vrste u gradski prostor. Iza plana stoji dobrotvorna organizacija Wildfowl & Wetlands Trust (WWT), koja želi da Bristol postane prvi britanski grad s međunarodno priznatim statusom „grada močvara“.

Program traje pet godina i obuhvata više od 200 projekata. Među njima su sasvim mali zahvati, poput kućnih jezeraca za kišnicu i uličnih „kišnih vrtova“, ali i veliki poslovi: obnova riječnih staništa, ponovno povezivanje rijeka s njihovim poplavnim područjima i stvaranje novih močvara.

Plutajuće močvare u gradskoj luci

Prvi korak napravljen je u septembru, kada su na tri lokacije u luci u centru Bristola postavljene plutajuće močvare. Riječ je o plutajućim modulima obraslim močvarnim biljkama, koji služe kao stanište insektima, pticama i drugim životinjama.

Peter Lee, voditelj programa u WWT-u, kaže da su se vilinski konjici i druge životinje pojavili već u roku od nekoliko minuta. Prizor je, navodi, potaknuo razgovor među prolaznicima, koji su se pitali zašto ne može uvijek biti tako.

Voda kao resurs, a ne problem

Močvare upijaju i zadržavaju vodu znatno bolje od nepropusnih površina poput betona, pa su, prema Leeju, dobar način da se kišnica iskoristi i spriječe poplave pri obilnim padavinama. Umjesto da se kiša što brže odvodi kroz kanalizaciju i kombinovane odvode, koji se pri jakoj kiši prelijevaju, vodom se može upravljati tamo gdje padne. Kišnica s krovova, istakao je Lee, jedna je od najčistijih voda koje postoje i bolje ju je koristiti kao resurs nego slijevati u kanalizaciju.

Louise Kennedy, koja vodi projekat u Bristolu, podsjetila je da 40 posto vrsta u svijetu zavisi od močvarnih staništa. U WWT-u, kaže, često govore da su močvare u slobodnom padu s obzirom na to koliko ih je već izgubljeno. U sve urbanizovanijem svijetu, dodaje, pronalaženje mjesta gdje se močvare mogu obnoviti i zaštititi unutar gradova znatno unapređuje biološku raznolikost, a ujedno približava prirodu velikom dijelu stanovništva koji inače nema pristup rezervatima u ruralnim krajevima.

Akreditacija po Ramsarskoj konvenciji

WWT se nada da će Bristol dobiti status „grada močvara“ prema Ramsarskoj konvenciji, međunarodnom sporazumu o zaštiti močvara koji priznaje gradove što čuvaju i razumno koriste svoja urbana močvarna područja. Trenutno u 27 država postoje 74 akreditirana grada, a 22 su u Kini.

Takve kandidature, naveo je Lee, drugdje su obično vodile državne vlasti, često na inicijativu gradonačelnika. Bristolski projekat, međutim, finansira osiguravajuća kuća Aviva, koja će u pet godina uložiti 8,9 miliona funti.

Model za druge gradove

Organizacija je razmatrala više gradova za pokretanje programa, ali Bristol se izdvojio pomorskim naslijeđem. Nazivi mjesta u gradu puni su referenci na vodu, a kroz Bristol prolazi stotinu milja vodenih puteva, od kojih su mnogi skriveni, rekao je Lee.

U WWT-u se nadaju da će Bristol postati uzor drugim britanskim gradovima i da će projekat pokazati ekonomsku opravdanost ulaganja u močvare, uključujući komercijalne koristi poput viših naknada za vezove i većeg broja posjetilaca u centru grada. Ako se dokaže da se takva ulaganja isplate, poručio je Lee, neće uvijek biti potrebne velike filantropske donacije, nego će one poslužiti kao početni kapital za znatno širi program.

Tony Dyer, čelnik Gradskog vijeća Bristola, rekao je da je grad oduvijek oblikovan odnosom s vodom i da ovaj program pokazuje kako se u saradnji s prirodom mogu rješavati neki od najvećih izazova s kojima se Bristol suočava. Stvaranjem i obnovom močvara, naveo je, može se smanjiti rizik od poplava, pomoći divljim vrstama, poboljšati zdravlje i dobrobit ljudi te ojačati otpornost grada na klimatske promjene.