Dim od požara i vrućine kvare zrak koji udišemo, upozorava UN

Napredak koji je svijet posljednjih godina napravio u čišćenju zraka ugrožen je iz novog smjera. Umjesto saobraćaja i industrije, sve veći udio zagađenja dolazi od šumskih požara i od visokih temperatura, navodi se u godišnjem biltenu o kvaliteti zraka i klimi koji je objavila Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Prema izvještaju, regije koje su zabilježile pad zagađenja iz automobila i industrijskih postrojenja sada se suočavaju s dimom požara, dok porast temperatura tokom snažnih toplotnih valova dovodi do naglog rasta prizemnog ozona. Zagađenje nastalo tim putem i samo doprinosi klimatskom slomu, pa nastaje povratna sprega koja svijet gura dublje u ekološku katastrofu.

„Kvalitet zraka i klima ne mogu se tretirati kao odvojene teme; duboko su isprepleteni i moraju se rješavati zajedno“, rekao je Lorenzo Labrador, naučni službenik WMO-a. Biltet se objavljuje jednom godišnje, u vrijeme kada se obilježava međunarodni dan UN-a za čist zrak.

Dim požara kao zdravstvena prijetnja

Jedan od ključnih nalaza jeste da su ekstremni šumski požari sve češći, a dim koji ispuštaju toksičan je i ostavlja ozbiljne zdravstvene posljedice. Taj trend, kako stoji u izvještaju, pokreće povratna sprega između klimatskih promjena i vremenskih uslova pogodnih za požare, te predstavlja „hitnu i rastuću prijetnju javnom zdravlju“.

Osim visokih koncentracija sitnih čestica, dim izaziva i oksidativni stres u organizmu. U izvještaju se navodi da sistematski pregledi i eksperimentalne studije dosljedno povezuju izloženost dimu s češćim napadima astme, hospitalizacijama zbog hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB) i pojačanom upotrebom lijekova za disanje, ali i s posljedicama po mentalno zdravlje i ishode trudnoće. Prema jednoj studiji koja se citira, utrostručenje broja požara od devedesetih godina doprinijelo je gotovo 100.000 smrtnih slučajeva godišnje u periodu između 2010. i 2018. godine.

Ozon pri tlu i pluća

Izvještaj upozorava i na zagađenje prizemnim ozonom, koje pogoršavaju dugotrajni i intenzivni toplotni valovi kakvi su ovog ljeta pogodili Evropu. Labrador je objasnio da je ozon vrlo snažan oksidans: kada dospije u pluća, oksidira plućno tkivo i izaziva upalu i probleme s cirkulacijom, a na kraju i srčane tegobe. U jako zagađenim područjima, prema izvještaju, otprilike jedna od pet smrti od HOPB-a danas se pripisuje dugotrajnoj izloženosti ozonu.

Čestice koje mijenjaju i oblake i led

WMO svake godine u izvještaj uvrsti i odstupanja u koncentracijama sitnih čestica poznatih kao PM2,5 — mikroskopskih čestica i kapljica manjih od 2,5 mikrometara koje lebde u zraku. Opasne su po zdravlje jer prodiru duboko u pluća i krvotok, a nastaju iz industrije koja radi na fosilna goriva, iz poljoprivrede, grijanja domaćinstava i saobraćaja, ali i iz šumskih požara i prašinskih oluja. Spoj čestica i zraka naziva se aerosol.

Kada se nađe u atmosferi, aerosol može utjecati i na klimu jer mijenja svojstva, trajanje i svjetlinu oblaka. Čestice se s vremenom talože na tlo, gdje im utjecaj ne prestaje. Jedan od primjera je taloženje crnog ugljika, odnosno čađi, na snijeg i led: tamnija površina slabije odbija svjetlost nazad u svemir, pa se zagrijavanje dodatno ubrzava.

U izvještaju se navodi da se očekuje kako će rastuća suhoća i promjene u korištenju zemljišta pojačati emisije aerosola, čime nastaje snažna klimatska povratna sprega: toplija klima donosi više požara i prašine, to se više taloži na snijegu i ledu, ubrzava topljenje i na kraju dodatno pojačava zagrijavanje.

Poruka WMO-a, kako je naglasio Labrador, jeste da se klima i kvalitet zraka moraju rješavati zajedno.