Domljan upozorava: Pred građanima BiH je teška jesen, stiže novi udar na džepove

Jesen bi bh. domaćinstvima mogla donijeti još jedan skok troškova, i to na dvije najosjetljivije stavke kućnog budžeta — hranu i energente. Razlozi se već sada nižu: sušno ljeto, visoke temperature i slab rod kukuruza ostavili su traga na poljoprivredi, dok ratni sukobi i kretanje cijena nafte i plina dodatno poskupljuju proizvodnju.

Kukuruz je pritom najosjetljivija tačka, jer se na njemu zasniva ishrana stoke. Evropa je već spustila svoje procjene roda, a u dijelu Bosne i Hercegovine stručnjaci najavljuju izuzetno tešku sezonu. Račun za to na kraju stiže potrošaču kroz meso: poskupi li stočna hrana, uzgajivači smanjuju obim proizvodnje i dižu cijene, pa se u najcrnjoj varijanti do jeseni najavljuje i višestruko skuplje meso.

Uvoz kao slaba tačka

Ekonomista Vjekoslav Domljan u razgovoru za „Avaz" objašnjava zašto se svaki svjetski poremećaj kod nas osjeti brže i jače — zato što se najveći dio hrane i energenata dovozi izvana.

„U strukturi bh. porodičnog budžeta hrana sudjeluje s 30 posto, a energenti s osam posto. Stoga se tržišna kretanja vezana za hranu i gorivo moraju u velikoj mjeri odraziti na bh. građane. A tržišna kretanja su, zapravo, vezana za uvoz. Od ukupnog trgovinskog deficita BiH na hranu i energente otpada 44 posto", navodi Domljan.

Sam izvor tog uvoza, kaže, ove sezone nije u dobrom stanju. Toplotni udari, suše i požari napravili su ozbiljne probleme evropskim poljoprivrednicima. „To će se odraziti na povrće, žitarice i grožđe, čija je proizvodnja u nekim regijama prepolovljena", upozorava on. Udar je najteži tamo gdje najviše boli — Španija, jedan od vodećih svjetskih proizvođača maslinovog ulja, muči se sa velikim problemima, a Francuska je teško pogođena kada je riječ o proizvodnji grožđa.

Rat u cijeni đubriva

Na sve to nadovezuju se sukobi koji ni do jeseni neće stati. „Ratovi, kako vidimo, neće prestati do jeseni, što će imati utjecaj na cijenu nafte i plina direktno te na niz proizvoda koji se dobivaju od njih, npr. đubriva, što negativno utječe na poljoprivredu", kaže Domljan.

Ni domaći teren nije mirniji. Uz hranu, upozorava ekonomista, prijeti i poskupljenje struje i ostalih energenata. „Kod energenata posebice treba imati u vidu rast cijena električne energije proizvedene u BiH. Jedino što se može očekivati poslije oktobarskih izbora je rast cijena električne energije", tvrdi Domljan.

Prazne kase i novi krediti

Manevarskog prostora, ocjenjuje, gotovo da nema jer su javne finansije već zategnute. „Pred građanima BiH je teška jesen, utoliko teža što su se entitetske vlade zaplele u klupko budžetskih deficita i zaduživanja i što političke stranke očekuju da se to klupko samo odmrsi. A to znači samo jedno — da će se dalje mrsiti s novim zaduženjima, već u četvrtom kvartalu ove godine", naglašava ekonomista.

Na kraju je tu i inflacija, koja je kod nas osjetno iznad evropskog prosjeka: eurozona je u julu bila na 2,9 posto, a BiH u junu na 4,2 posto. Domljan zaključuje da cijene, dakle, ne gura samo svjetsko tržište, nego i domaći faktori, prije svega konstantno rastući troškovi javnog sektora.

Poklope li se slab rod, skuplji energenti i rastuće cijene proizvodnje, kućni budžeti u BiH dočekat će jesen na novom udaru. A najteže će ga, kao i svaki put dosad, podnijeti oni kojima najveći dio plate ionako odlazi na hranu.