Domljan upozorava: Pred građanima BiH je teška jesen, stiže novi udar na džepove

Građane Bosne i Hercegovine na jesen bi mogao dočekati novi val poskupljenja hrane i energenata. Stručnjaci upozoravaju da su loši prinosi kukuruza, suša i visoke temperature nanijeli ozbiljnu štetu poljoprivredi, a posljedice ratnih sukoba i kretanja cijena energenata mogle bi dodatno podići troškove proizvodnje.

Posebno zabrinjavajuće je stanje sa kukuruzom, koji predstavlja jednu od ključnih žitarica za stočnu proizvodnju. Procjene prinosa u Evropi već su smanjene, dok je situacija u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine, prema najavama stručnjaka, izuzetno teška. To bi se direktno moglo odraziti na cijene mesa — ukoliko stočna hrana značajno poskupi, proizvođači će biti primorani smanjiti obim proizvodnje i povećati cijene, a u najgorem scenariju meso bi na jesen moglo biti i višestruko skuplje.

BiH posebno osjetljiva na svjetska kretanja

Ekonomista Vjekoslav Domljan ističe da je BiH posebno osjetljiva na poremećaje na svjetskom tržištu jer veliki dio potreba za hranom i energentima zavisi od uvoza. „U strukturi bh. porodičnog budžeta hrana sudjeluje s 30 posto, a energenti s osam posto. Stoga se tržišna kretanja vezana za hranu i gorivo moraju u velikoj mjeri odraziti na bh. građane. A tržišna kretanja su, zapravo, vezana za uvoz. Od ukupnog trgovinskog deficita BiH na hranu i energente otpada 44 posto", navodi Domljan.

Prema njegovim riječima, evropska poljoprivreda suočava se s ozbiljnim problemima uzrokovanim toplotnim udarima, sušama i požarima. „To će se odraziti na povrće, žitarice i grožđe, čija je proizvodnja u nekim regijama prepolovljena", upozorava Domljan. Posebno su pogođene zemlje koje imaju značajnu ulogu na evropskom i svjetskom tržištu hrane — Španija, jedan od vodećih svjetskih proizvođača maslinovog ulja, suočava se s velikim poteškoćama, dok Francuska bilježi ozbiljan pad u proizvodnji grožđa.

Ratovi dodatno podižu cijene

Dodatni pritisak na cijene stvaraju ratni sukobi koji ne jenjavaju. „Ratovi, kako vidimo, neće prestati do jeseni, što će imati utjecaj na cijenu nafte i plina direktno te na niz proizvoda koji se dobivaju od njih, npr. đubriva, što negativno utječe na poljoprivredu", objašnjava Domljan. Problem, međutim, nije ograničen samo na hranu. Posebna opasnost prijeti i od novih poskupljenja električne energije i energenata u cjelini.

„Kod energenata posebice treba imati u vidu rast cijena električne energije proizvedene u BiH. Jedino što se može očekivati poslije oktobarskih izbora je rast cijena električne energije", tvrdi Domljan.

Budžetski deficit i zaduživanje

Domljan upozorava da je situacija dodatno otežana stanjem javnih finansija. „Pred građanima BiH je teška jesen, utoliko teža što su se entitetske vlade zaplele u klupko budžetskih deficita i zaduživanja i što političke stranke očekuju da se to klupko samo odmrsi. A to znači samo jedno — da će se dalje mrsiti s novim zaduženjima, već u četvrtom kvartalu ove godine", naglašava ekonomista.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja i inflacija. Dok je inflacija u eurozoni u julu iznosila 2,9 posto, u BiH je u junu bila 4,2 posto, što ukazuje da rast cijena pokreću kako vanjski tako i unutrašnji faktori, poput konstantno rastućih troškova javnog sektora, zaključuje Domljan.

Ukoliko se najave o slabim poljoprivrednim prinosima ostvare, a istovremeno nastave rasti cijene energenata i troškovi proizvodnje, jesen bi za građane BiH mogla donijeti novi snažan udar na kućne budžete. Najviše bi, kao i dosad, mogli biti pogođeni upravo oni koji najveći dio svojih primanja izdvajaju za hranu.