Fluorid u pitkoj vodi ne šteti mozgu ni poslije 50 godina izloženosti

Fluorid ima dokazano pozitivan učinak na zube, ali njegovo dodavanje pitkoj vodi odavno izaziva kontroverze. Iako nema sumnje da pomaže u sprječavanju zubnog karijesa, zabrinutost javnosti zbog moguće štetnosti decenijama podstiče protivljenje fluoridaciji vode, a prošle su godine Utah i Florida postale prve američke države koje su je zabranile.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Dental Research, međutim, donosi smirujuće podatke. Naučnici iz Irske nisu pronašli nikakvu vezu između izloženosti fluoridu u pitkoj vodi i kognitivnih funkcija.

Istraživači su analizirali podatke iz studije Irish Longitudinal Study on Ageing (TILDA), koja je obuhvatila oko 2.500 starijih osoba prosječne starosti 65 godina. Irska je fluoridaciju vode uvela širom zemlje 1964. godine, a kako se nivoi fluorida u lokalnim vodovodima razlikuju, bilo je moguće pratiti izloženost ispitanika tokom najmanje 50 godina života, zavisno o tome gdje su živjeli.

Učesnici su podijeljeni u grupe s niskom, srednjom i visokom izloženošću, na osnovu mjesta stanovanja. Upoređivanjem s rezultatima dvije različite kognitivne procjene, istraživači nisu utvrdili povezanost između izloženosti fluoridu i kognitivnih performansi.

„Naši nalazi pružaju uvjerenje da doživotna izloženost fluoridiranoj vodi na nivoima koji se koriste u Irskoj nije povezana s lošijom kognitivnom funkcijom kod starijih osoba", izjavio je vodeći autor, istraživač javnog zdravlja Vinay Sharma s Trinity Collegea u Dublinu.

„Ovo je važno pitanje javnog zdravlja i nadamo se da će nalazi doprinijeti razgovoru zasnovanom na dokazima o sigurnosti programa fluoridacije vode u zajednici u Irskoj i međunarodno", dodao je on.

Rana izloženost i ograničenja

Podgrupa najmlađih učesnika bila je izložena fluoridiranoj vodi u prvih pet godina života, ali ni ta rana izloženost nije pokazala vezu s kognitivnim funkcioniranjem. Autori ipak napominju da je ranu izloženost imalo samo 5 posto uzorka, odnosno 124 osobe, što ograničava čvrstoću zaključaka o tom aspektu.

Istraživači također ističu da odsustvo povezanosti ne dokazuje da je fluoride bezazlen za zdravlje mozga, već samo da šteta tog tipa nije uočena.

Nalazi se poklapaju s većim brojem ranijih istraživanja koja također nisu pronašla vezu između fluoridacije vode i kognitivnih funkcija. Ne slažu se svi – dvije studije u Kini povezale su fluorid s kognitivnim oštećenjima kod starijih osoba, ali radilo se o prekomjernoj izloženosti (fluozi), pa ti rezultati nisu direktno uporedivi. Meta-analiza iz 2025. godine povezala je fluorid s nižim IQ kod djece, mada se dio dokaza odnosio na koncentracije više od uobičajenih u fluoridaciji vode.

„Fluoridacija je jedan od najefikasnijih alata za smanjenje zubnog karijesa na nivou populacije", rekao je istraživač u dentalnoj medicini Michael Crowe s Trinity Collegea u Dublinu. Prema njegovim riječima, važno je što sada postoji dugoročni irski dokaz da fluoridacija ne nanosi štetu kognitivnom zdravlju.