Kako prepoznati da vas je ujeo zaraženi komarac: Simptomi koji zahtijevaju hitan odlazak ljekaru

Ubod komarca u ljetnim mjesecima može biti daleko opasniji od običnog svraba. Prema najnovijim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", od početka sezone nadzora do sredine avgusta u Srbiji je registrovano 11 slučajeva neuroinvazivnog oblika groznice Zapadnog Nila. Slučajevi su zabilježeni na teritoriji šest okruga — u Srednjobanatskom okrugu tri slučaja, na teritoriji Grada Beograda, Južnobanatskog i Južnobačkog okruga po dva slučaja, te na teritoriji Šumadijskog i Zapadnobačkog okruga po jedan slučaj. Među oboljelima je sedam osoba muškog i četiri osobe ženskog pola, a prosječna starost oboljelih iznosi 66,2 godine.

Situacija u Evropi

Stanje na evropskom kontinentu je još ozbiljnije. Do sredine avgusta identifikovano je 75 područja zahvaćenih virusom u sedam evropskih zemalja, sa ukupno 426 lokalno stečenih slučajeva. Najteže pogođene su Italija sa 224 slučaja i Grčka sa 105 slučajeva, a zaraza je prisutna i u regionu — u Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji. Glavni prenosilac ovog sezonskog oboljenja je Culex pipiens, vrsta komarca koja je uobičajena i na našim prostorima, a sezona prenošenja virusa obično traje od juna do novembra.

Kada virus postaje opasan

Iako većina ljudi — oko 80 posto — koji se zaraze virusom Zapadnog Nila nikada ne razvije nikakve simptome, kod manje od jedan posto zaraženih virus uspijeva da probije barijeru centralnog nervnog sistema i izazove teške neurološke komplikacije. Jedna od najozbiljnijih posljedica je encefalitis — upala mozga koja može prouzrokovati konfuziju, drhtavicu, epileptične napade, a u pojedinim slučajevima i trajni neurološki invaliditet. Za razliku od meningitisa Zapadnog Nila, koji izaziva upalu moždanih ovojnica, encefalitis dovodi do upale samog moždanog tkiva i može zahvatiti kičmenu moždinu, izazivajući akutnu slabost i paralizu. Ovakvi slučajevi zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć i bolničko liječenje.

Ključna razlika između obične groznice i neuroinvazivne forme bolesti jeste poremećaj funkcije mozga. Upozoravajući znaci koji zahtijevaju hitan odlazak ljekaru uključuju iznenadnu konfuziju, jake glavobolje, ukočenost vrata, drhtavicu, epileptične napade, slabost u mišićima te iznenadne probleme s vidom.

Ko je najugroženiji

Bilo ko može razviti encefalitis, ali rizik drastično raste sa godinama i padom imuniteta. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuje da oko dva posto zaraženih osoba starijih od 65 godina razvija neuroinvazivni oblik bolesti, u poređenju sa manje od 0,5 posto kod mlađih osoba. Pored starijih građana, u visokom riziku su i onkološki pacijenti, dijabetičari, osobe koje pate od hipertenzije, kao i bubrežni bolesnici. Smrtnost kod neuroinvazivnih komplikacija iznosi oko devet posto, dok čak 42 posto pacijenata sa teškom kliničkom slikom zahtijeva liječenje u jedinicama intenzivne njege. Oporavak može biti dugotrajan, a preživjeli se često suočavaju sa trajnim hroničnim umorom, problemima s pamćenjem i padom koncentracije.

Nema vakcine ni lijeka

Trenutno ne postoji odobrena antivirusna terapija, niti vakcina protiv virusa Zapadnog Nila. Liječenje je isključivo simptomatsko, što uključuje intravensku hidrataciju, kontrolu napada i podršku disanju u teškim slučajevima. Važno je napomenuti da bolest nije zarazna u svakodnevnom kontaktu — virus se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, osim u izuzetno rijetkim slučajevima putem transfuzije krvi, transplantacije organa ili sa majke na plod tokom trudnoće. Takođe, običan snimak magnetnom rezonancom nije dovoljan za dijagnozu — ona se postavlja na osnovu kliničke slike i analize krvi ili cerebrospinalne tečnosti na prisustvo antitijela.

Prevencija kao jedino oružje

S obzirom na to da lijeka nema, prevencija ostaje jedini način zaštite. Institut "Batut" izdao je preporuke za smanjenje rizika od zaraze. Građanima se savjetuje da koriste repelente — sredstva protiv komaraca na otkrivenim dijelovima tijela tokom boravka napolju. Preporučuje se nošenje komotne odjeće svijetlih boja, dugih rukava i nogavica, jer komarci mogu ubadati i kroz pripijenu odjeću.

Posebno je važno izbjegavati boravak na otvorenom u zoru i sumrak, kada su komarci najaktivniji. Redovno, barem jednom sedmično, treba prazniti stajaću vodu iz saksija, kanti, buradi, guma i posuda za kućne ljubimce u dvorištima, jer su to idealna mjesta za razmnožavanje komaraca. Boravak u klimatizovanim prostorijama takođe smanjuje prisustvo insekata. Ukoliko nakon boravka u prirodi, a posebno na područjima blizu šuma i rijeka, primijetite bilo kakve neurološke simptome uz povišenu temperaturu, savjet je jasan — odmah se javite ljekaru.