Imuni sistem pamti opasnosti zahvaljujući molekuli NAD+ koja isključuje „brisač" sjećanja
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Immunology otkrilo je kako ćelije imunog sistema održavaju „treniranu imunost" tokom sedmica i mjeseci. Ključnu ulogu igra molekula NAD+, koja isključuje enzim KDM5a zadužen za brisanje epigenetskih oznaka.
Imuni sistem ima više načina da zapamti opasnosti sa kojima se susreo i da zatim pokrene jaču odbranu. Naučnici su sada objasnili mehanizam kojim jedan oblik imunološkog pamćenja ostaje sačuvan tokom sedmica i mjeseci, a otkriće bi moglo biti značajno za liječenje bolesti poput raka i Alzhajmerove bolesti. Studija je objavljena 30. oktobra u časopisu Science Immunology.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na Live Science→Epigenetski mehanizam „trenirane imunosti"
Istraživanje se fokusiralo na epigenetiku imunih ćelija — načine na koje ćelije kontrolišu gene bez promjene samog DNK koda. DNK je u ćelijama namotan oko sitnih „kalemova", a aktivnost gena zavisi od toga koliko je čvrsto ili labavo namotan. Epigenetske oznake mogu se zakačiti za te kalemove i tako aktivirati ili ućutkati određene gene.
Prethodna istraživanja pokazala su da epigenetske promjene mogu pripremiti urođene imune ćelije — prvu liniju odbrane organizma — za buduće napade. Taj oblik pamćenja poznat je kao „trenirana imunost" i omogućava ćelijama brži i snažniji odgovor na prijetnje. Ključ je u tome što se molekula zakači za kalem DNK blizu gena zaduženih za izazivanje upale, čime ti geni ostaju spremni za brzo aktiviranje, objasnio je Musa Mhlanga, ćelijski biolog i molekularni genetičar iz holandskog Radboud Institute for Molecular Life Sciences, koji nije učestvovao u novoj studiji.
Kako pamćenje preživljava
Zagonetka je bila u tome što je pamćenje trebalo da nestane ubrzo nakon nastanka, jer ćelija ima enzime čija je jedina zadaća da uklanjaju takve oznake. „Očigledno pitanje nikada nije stvarno odgovoreno: kako oznaka preživi sedmice ili mjesece protiv mašinerije koja je aktivno uklanja?", kazao je Mhlanga za Live Science.
Nova studija, sprovedena na imunim ćelijama miševa, živim miševima i ljudskim ćelijama u laboratorijskim uslovima, ponudila je mogući odgovor. Kada imune ćelije pređu u „pripremljeno" stanje, njihov metabolizam se mijenja i povećava se proizvodnja molekule NAD+ (nikotinamid adenin dinukleotid), poznate po ulozi u regulaciji pakovanja DNK. Istraživači su utvrdili da se NAD+ veže za enzim KDM5a, koji normalno briše imunološko pamćenje, ali se pri tome ne troši — naprotiv, isključuje ga, kao da pritiska dugme „off". Tako ćelija ostaje u pripremljenom, aktiviranom stanju, spremna da pokrene upalu kada bude izazvana.
Veza sa rakom i starenjem
U eksperimentima na miševima, smanjenje ili uklanjanje NAD+ iz imunih ćelija spriječilo je njihov ulazak u pripremljeno stanje. Kod miševa s rakom to je oslabilo sposobnost imunog sistema da napada tumorske ćelije. Kod starih miševa nivo NAD+ opadao je istovremeno sa sposobnošću urođenog imunog sistema da odgovara na prijetnje.
Mhlanga je ocijenio da istraživanje gradi uvjerljiv „molekularni most" između ta dva podatka i postavlja hipotezu o tome zašto imunitet slabi s godinama. Ova linija istraživanja mogla bi, kako je dodao, pomoći naučnicima da razumiju „zašto neke vakcine štite od bolesti za koje nikada nisu dizajnirane" — primjerice, smatra se da vakcina protiv tuberkuloze BCG pokreće širok imuni odgovor koji bi mogao pomoći u odbrani od raznih stanja, od virusnih infekcija do Alzhajmerove bolesti. Neki naučnici smatraju da Alzhajmerova bolest proizlazi iz poremećenog imunog odgovora koji bi BCG mogao pomoći da se normalizuje.
Ograničenja i upozorenja
Studija ima, međutim, i određena ograničenja. Istraživači su proveli nekoliko eksperimenata na ljudskim ćelijama i potkrijepili neke od svojih nalaza kod miševa podacima od ljudskih pacijenata oboljelih od raka, ali su, kako je primijetio Mhlanga, „ljudski podaci tanki u poređenju s istraživanjem na miševima", pa zahtijevaju dalju potvrdu.
Mhlanga je izrazio zanimanje za buduća istraživanja NAD+ u kontekstu starenja imunog sistema, raka i Alzhajmerove bolesti. Novo istraživanje sugerira da dovođenje NAD+ na optimalne nivoe moglo bi pomoći u suzbijanju svakog od tih stanja. Ali, posebno kod raka, gdje se biologija bolesti razlikuje ovisno o tipu i stadijumu tumora, „nije to priča o tome da je više NAD+ nužno bolje", upozorio je, dodavši: „i sebi ne bih dozvolio da se tako napiše."
Slika: ALFA TV · prave fotografije (Live Science)
Izvori:
- Live Science / Getty Images — livescience.com
- Science Immunology
- Live Science
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

U 8,5 odsto domova u Britaniji neko uzima lijekove za mršavljenje

Kapi za nos s mRNA vratile pamćenje starih miševa: nova nada u liječenju demencije

Kako izbjeći preopterećenje tokom praznika: kalendar, budžet i emocije pod kontrolom
