Otkrivene dvije opasne padine u grenlandskim fjordovima koje prijete novim cunamijem

Godine 2017. klizište u grenlandskom fjordu Karrat izazvalo je smrtonosni megacunami koji je pogodio selo Nuugaatsiaq, gdje se vina popela do oko deset metara iznad obale. To selo i danas je napušteno. Geolozi procjenjuju da je tada s nestabilne padine planine Ummiammakku palo do 58 miliona kubnih metara stijene.

Dvije nove opasne padine

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Communications Earth & Environment geologinja Marie Keiding i kolege iz Geološkog pregleda Danske i Grenlanda te Norveškog geotehničkog instituta analizirali su dvije novoidentifikovane nestabilne padine u fjordskom sistemu Uummannaq. Veća padina, u fjordu Karrat svega tri kilometra zapadno od klizišta iz 2017. godine, prostire se na 2,65 miliona kvadratnih metara iznad nivoa mora, a istraživači procjenjuju da u njoj čeka da padne oko 400 miliona kubnih metara materijala. To je, kako navode, jedna od najvećih kartiranih aktivnih nestabilnih padina na svijetu. "Iako dubinska deformacija nestabilne padine Karrat djeluje dugoročno i relativno sporo, kolaps cijele nestabilne padine ne može se isključiti", pišu istraživači.

Druga, manja padina u fjordu Kangerluarsuk opisana je kao hitnija prijetnja. Prije 2015. godine jedva je bila uočljiva, ali se od tada razvija vrlo brzo, možda čak i ubrzano. Po procjeni Keidingove i tima, njenim urušavanjem bi se pomjerilo oko 30 miliona kubnih metara planine. "Vjerovatno će se urušiti u cijelosti ili djelimično u sljedećih nekoliko godina ili decenija kao translaciono klizište, iako njegovo vrijeme ostaje vrlo neizvjesno", pišu autori studije.

Val bi stigao za šest minuta

Ako se ta padina uruši, u naselju Ukkusissat, udaljenom oko 25 kilometara, voda bi se mogla popeti tri do sedam metara iznad obale. Val bi tamo stigao svega šest minuta nakon klizišta. Iskustvo iz 2017. godine, navode istraživači, pokazuje da takvi valovi predstavljaju ozbiljnu prijetnju za obližnje zajednice. U slučaju urušavanja cijele padine u fjordu Karrat cunami bi se mogao odbijati kroz cijeli fjordski sistem Uummannaq, s valom visine poput stubova telefonskih dalekovoda, a doseg vode veći od deset metara mogao bi se javiti čak i na udaljenosti većoj od 100 kilometara.

Iako su klizišta prirodan proces u fjordovima, naučnici smatraju da klimatske promjene otapanjem permafrosta mogu doprinositi rastućem riziku od katastrofalnih klizišta u arktičkim područjima. "Ove padine i cunami koje mogu izazvati ilustruju novu opasnost u arktičkim i visokoplaninskim područjima, gdje će napredna degradacija permafrosta povezana s globalnim zagrijavanjem povećati učestalost i magnitudu takvih događaja", zaključuju Keiding i tim.