Polarni vrtlog oslabio ranije nego ikada: šta to znači za zimu u Evropi i BiH
Naučnici bilježe najranije slabljenje polarnog vrtloga otkako postoje mjerenja. Poremećaj povećava mogućnost prodora arktičkog zraka prema Evropi, ali još ne garantuje ledena zima.
Iznad Arktika zabilježena je izuzetno rijetka atmosferska pojava — polarni vrtlog oslabio je neuobičajeno rano, uz preokret smjera vjetrova u stratosferi, piše Deutsche Welle. Stručnjaci upozoravaju da poremećaj može povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema Evropi, Sjevernoj Americi i istočnoj Aziji, ali ističu da to ne znači da nas nužno čeka jedna od najhladnijih zima.
— Koliko nam je poznato, ovo je najraniji poremećaj stratosferskog polarnog vrtloga koji je dosad zabilježen — izjavili su za AFP Tim Stokdejl (Tim Stockdale) i Frederik Vitar (Frederic Vitart), naučnici Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF). Sličan stav ima i francuska meteorološka služba Météo-France, koja je pojavu opisala kao dosad nezabilježenu.
Šta je polarni vrtlog
Polarni vrtlog je ogromna masa hladnog zraka i niskog pritiska koja kruži oko Sjevernog pola u stratosferi, na visinama od približno 10 do 50 kilometara. Dok je snažan i stabilan, njegovi vjetrovi zadržavaju najhladniji zrak u polarnim područjima. Kad oslabi, promijeni oblik ili se pomjeri, može poremetiti atmosfersku cirkulaciju i uticati na vrijeme znatno južnije.
Ključnu ulogu u tome ima mlazna struja, pojas snažnih vjetrova koji razdvaja hladne arktičke od toplijih zračnih masa. Njeno pomjeranje i izraženije talasanje mogu omogućiti hladnom zraku prodor prema područjima u kojima inače dominiraju blaže temperature.
Klimatolog Džuda Koen (Judah Cohen) s Massachusetts Institute of Technology (MIT) rekao je za AFP da rano slabljenje vrtloga znatno povećava mogućnost prodora hladnog zraka u gusto naseljena područja sjeverne hemisfere, uključujući Evropu, SAD i istočnu Aziju.
Moguće ozbiljne posljedice
Jedan od glavnih uzroka slabljenja polarnog vrtloga može biti naglo stratosfersko zagrijavanje — pojava pri kojoj temperatura u stratosferi iznad polarnih područja naglo raste, što može dovesti do slabljenja, pomjeranja ili čak preokreta vjetrova koji održavaju vrtlog. Sedmice mogu proći prije nego što se sistem ponovo stabilizuje, a u međuvremenu se mogu promijeniti atmosferski obrasci koji određuju vrijeme na površini Zemlje.
Da poremećaji polarnog vrtloga mogu imati ozbiljne posljedice pokazuje i februar 2021. godine, kada je snažan prodor hladnoće pogodio američku saveznu državu Teksas. Temperature su se duže od sedam dana zadržavale ispod nule, ekstremna hladnoća izazvala je velike probleme u snabdijevanju električnom energijom, a život je u toj katastrofi izgubilo na stotine ljudi.
Ipak, svaki poremećaj polarnog vrtloga ne završava ekstremnim zimskim uslovima. Britanski Met Office ističe da slabljenje ovog sistema povećava vjerovatnoću određenih vremenskih obrazaca, ali ne garantuje da će hladni val pogoditi neku zemlju ili regiju.
Šta to znači za BiH
Za sada nema osnova za zaključak da Bosnu i Hercegovinu očekuje izrazito hladna zima. Nije moguće pouzdano odrediti hoće li prodor arktičkog zraka zahvatiti naše područje, kada bi se mogao dogoditi ni koliko bi trajao.
Na razvoj zime utiču i drugi klimatski faktori, među kojima je posebno značajan El Niño, pojava povezana sa zagrijavanjem površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana. Njegov utjecaj mogao bi ublažiti ili izmijeniti posljedice poremećaja polarnog vrtloga, ali ni takav razvoj nije izvjestan.
Naučnici razmatraju i moguću vezu između ubrzanog zagrijavanja Arktika i poremećaja polarnog vrtloga, no ta povezanost još nije nedvosmisleno potvrđena i ostaje predmet istraživanja. Stručnjaci će pažljivo pratiti dalji razvoj događaja, a prognoze o ledenoj zimi u Evropi i BiH zasad bi bile preuranjene.
Slika: Avaz
Izvori:
- Avaz — avaz.ba
- Deutsche Welle
- Agence France-Presse
- European Centre for Medium-Range Weather Forecasts
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Klizište zatrpalo put u ulici Komatin, minibusi voze samo do igrališta

Osipanje zemljišta u Komatinu dogodilo se na parceli ViK-a, saopćila je Općina Stari Grad

Bivši čelnik turskog Dijaneta: Htjeli smo autonomiju kakvu ima Islamska zajednica u BiH
