Prof. Federico Gobbo: Zašto je samosvijest ključna u doba umjetne inteligencije

Profesor Federico Gobbo s Univerziteta u Amsterdamu, stručnjak za interlingvistiku i esperanto s doktoratom iz kompjuterskih nauka, posjetio je Sarajevo u februaru 2025. godine kako bi učestvovao na skupu „Jezik i vještačka inteligencija" u organizaciji Saveza za esperanto Bosne i Hercegovine. Tema njegovog izlaganja bili su izazovi koje generativna umjetna inteligencija stavlja pred akademsku zajednicu.

Gobbo ističe da, premda su neki od tih izazova novi — ponajprije zbog količine podataka kojima modeli raspolažu i široke dostupnosti alata — etička pitanja u vezi s upotrebom tehnologije u obrazovanju postoje već decenijama.

Plagijat u doba chatbotova

Jedan od problema koji profesor posebno naglašava jeste plagijat. Kako objašnjava, kada student doslovno preuzme odgovor iz chatbota, to je jednostavno uočiti, ali situacija postaje mnogo složenija kad tekst dodatno prepravlja. Sličan izazov postoji i u programiranju, gdje se generirani kod teško razlikuje od samostalno napisanog. Gobbo smatra da je, bar zasad, jedini pravi odgovor na to — iskrenost. „To vrijedi i za studente i za istraživače", poručio je.

Zašto AI nije zamjena za pretraživač

Profesor upozorava i na čest nesporazum: mnogi korisnici, uključujući studente, generativnu umjetnu inteligenciju koriste kao da je internet pretraživač. Međutim, ovi sistemi ne pretražuju informacije nego proizvode odgovore na temelju statističkih obrazaca u jeziku, što nerijetko rezultira netačnim ili zavođujućim sadržajem.

Posebno je opasan fenomen poznat kao halucinacije — situacije u kojima model samoinicijativno „popunjava" praznine izmišljenim podacima koji na prvi pogled djeluju potpuno uvjerljivo. Gobbo rješenje vidi u sistematičnom vraćanju izvorima. Kako kaže, ako se studenti naviknu da svaki podatak provjeravaju koristeći knjige i originalne autore, a ne komentatore, ovaj se rizik može značajno umanjiti.

Opasnost od eho-komora

Dr. Gobbo skreće pažnju i na to da su chatbotovi u suštini dizajnirani da korisnicima daju ono što žele čuti, čime potvrđuju postojeće predrasude umjesto da ih dovode u pitanje. To, prema njegovim riječima, sužava vidike i onemogućava susret s drugačijim perspektivama. Ključ za izlazak iz tog kruga je, kako naglašava, samosvijest — i u ličnom i u društvenom smislu. Uz to, potrebno je skinuti veo mistike s tehnologije i razumjeti kako ona zaista funkcioniše.

Knjige kao protulijek

Gobbo smatra da je čitanje knjiga nezamjenjivo za izgradnju kritičkog mišljenja. Podsjeća da je nekada bilo posve uobičajeno da studenti humanističkih nauka za jedan ispit prouče i do 2000 stranica, dok bi danas takav zahtjev izgledao gotovo nerealan — posljedica navike na brzu i površnu konzumaciju informacija.

Esperanto i višejezični pogled na AI

Na kraju, profesor se osvrnuo i na esperanto, jezik koji opisuje kao jedinstven primjer opstanka bez ikakve političke potpore, vođen isključivo idealima bratstva i uzajamnog poštovanja. Zanimljivo, primjećuje Gobbo, korištenje AI chatbotova na više jezika — uključujući esperanto — otkriva kako se eho-komore ponašaju drugačije u zavisnosti od jezika, što korisnicima pomaže da bolje shvate logiku algoritama i da ih primjenjuju na etičniji način.