Sveti Joakim i Ana: praznik poslije Male Gospojine nosi pravila o milostinji, poklonima i porodičnom miru

Srpska pravoslavna crkva danas, dan nakon Male Gospojine, slave svete pravednike bogoroditelje Joakima i Anu iz Nazareta, roditelje Presvete Bogorodice. Praznik je upisan crvenim slovom, a u narodu su ovi svetitelji izuzetno poštovani.

Prema predanju, sveti Joakim bio je potomak cara Davida, a njegova supruga Ana potiče od prvosveštenika Arona. Nakon svadbe u Nazaretu živjeli su pobožno i često su odlazili u jerusalimski hram na molitvu. Pola vijeka proveli su u braku bez djece, što se u to vrijeme smatralo velikim grijehom, pa su ih mnogi držali nedostojnima.

Nisu, međutim, gubili vjeru. Molili su se danonoćno da im se daruje dijete za utehu u starosti, a molitve su im bile uslišene — Ana je rodila kćerku Mariju, majku Isusa Hrista.

Šta bi trebalo činiti na današnji dan

Narodni običaji vezani za ovaj praznik poručuju da kućni poslovi treba da zađu u stranu. Oni koji mogu da pomognu drugome danas su pozvani da djeluju bez gordosti, sa mišlju da je onaj kome se daje milostinja bolji od nas — jer, kako se vjeruje, vrlina pomiješana s grijehom prestaje biti vrlina.

U pojedinim krajevima Srbije postoji običaj da se na ovaj dan dijele pokloni dragim osobama, a takvi darovi treba da budu umotani u crveni papir ili da na sebi imaju crveni detalj.

Praznik bi, pak, trebalo provesti u krugu porodice, a posebno uz roditelje. Vjerovanje kaže da bi trebalo izbjegavati svađe — ko se danas u porodičnom krugu posvađa, maler će ga pratiti čitavu godinu.