Turbulencije na britanskom tržištu obveznica prijete višim ratama hipotekarnih kredita
Rast troškova zaduživanja britanske vlade izazvao je skok swap kamatnih stopa, što bi moglo dovesti do poskupljenja fiksnih hipotekarnih kredita. Stručnjaci savjetuju građanima da što prije osiguraju trenutne ponude.
Britanski vlasnici nekretnina i budući kupci stanova ponovo su na udaru — ovaj put zbog turbulencija na tržištu državnih obveznica, koje prijete novim poskupljenjem stambenih kredita.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na The Guardian→Zašto hipoteke poskupljuju
Fiksne kamatne stope na hipotekarne kredite u Velikoj Britaniji ne zavise direktno od bazne stope centralne banke, već od tzv. swap kamatnih stopa na novčanom tržištu. Upravo te stope posljednjih dana bilježe nagli rast, potaknut skočenim troškovima zaduživanja britanske vlade i pojačanom nesigurnošću oko inflacije.
U četvrtak je prosječna dvogodišnja fiksna hipoteka iznosila 5,59 posto, a petogodišnja 5,63 posto — u aprilu su te stope bile nešto više, na 5,9 i 5,78 posto. No stručnjaci upozoravaju da bi se pozitivan trend pada mogao preokrenuti.
Coventry Building Society prvi je veći zajmodavac koji je najavio poskupljenje fiksnih stopa od ponedjeljka, kako za nove tako i za postojeće klijente. Finansijska analitičarka Rachel Springall iz kompanije Moneyfacts ocijenila je da porast swap stopa najavljuje nepovoljniji period za korisnike kredita.
Trka zajmodavaca
Nezavisni finansijski savjetnik David Stirling iz belfastske firme Mint Wealth objašnjava da u ovoj industriji zajmodavci pažljivo prate jedni druge — kada jedan podigne stope, ostali ga slijede u roku od sedmice, jer niko ne želi ostati s najnižom cijenom i primati više zahtjeva nego što može pokriti. Stirling svima koji razmatraju refinansiranje ili kupovinu savjetuje da postojeću ponudu stope osiguraju što prije.
Ipak, važno je napomenuti da dosadašnja reakcija tržišta nije ni blizu onome što se dešavalo nakon mini budžeta Liz Truss 2022. godine ili nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku ovog proljeća.
Uticaj na penzione fondove
Radnicima mlađim od 50 godina uglavnom nema razloga za brigu — njihovi penzioni fondovi najčešće su usmjereni ka dionicama, a ne obveznicama. Eventualni pad FTSE indeksa za njih može biti čak i povoljan jer za isti iznos dobiju veći broj dionica.
Ni penzioneri koji primaju prihod od državnih obveznica nemaju neposredan problem jer fiksne kuponske isplate ostaju nepromijenjene bez obzira na oscilacije tržišnih cijena.
Najosjetljiviji su oni kojima je penzija blizu. Mnogi penzioni fondovi automatski prebacuju sredstva iz dionica u obveznice kako se datum odlaska u penziju približava. Ako je upravo sada potrebno prodati te obveznice, njihova vrijednost mogla bi biti niža od planirane. Helen Morrissey, voditeljica analize penzija u Hargreaves Lansdownu, preporučuje takvim ulagačima da provjere strukturu svog portfolija. Mlađima poručuje da ne donose ishitrene odluke poput zaustavljanja uplata, jer se time samo fiksiraju gubici.
Anuiteti — jedna svijetla tačka
Za one koji planiraju penzionisanje i razmišljaju o anuitetu — proizvodu koji penzioni fond pretvara u doživotni garantovani prihod — viši prinosi na obveznice zapravo donose povoljnije cijene. Prinosi na petnaestogodišnje državne obveznice ove sedmice dostigli su najviše nivoe u 28 godina.
Andrew King, penzioni stručnjak u kompaniji Evelyn Partners, navodi konkretan primjer: zdrav šezdesetpetogodišnjak koji kupi anuitet s petogodišnjom garancijom danas za 100.000 funti može osigurati nešto više od 8.000 funti godišnjeg prihoda, dok je prije deset godina za isti iznos mogao dobiti znatno manje od 5.000 funti.
Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (The Guardian)
Izvor: The Guardian
Originalni link: theguardian.com
Tekst: Uredništvo ALFA TV



