Velika Britanija kreće u obračun s lažnim popustima u trgovinama
Britanska vlada najavljuje konsultacije o zabrani lažnih popusta koji potrošačima stvaraju privid uštede, dok istraživanja pokazuju da većina artikala na rasprodajama zapravo nije jeftinija nego inače.
Kupci u Velikoj Britaniji uskoro bi mogli dobiti jaču zaštitu od lažnih popusta. Andy Burnham, koji je prošlog mjeseca najavio borbu protiv prevarantskih cijena, poručio je da „ako se nešto reklamira kao pola cijene, onda zaista treba biti pola cijene" i da su „ljudi siti prevarantskih popusta".
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na The Guardian→Konsultacije o proširenju liste zabranjenih praksi
Vlada planira tokom jeseni pokrenuti javne konsultacije o mogućem proširenju liste zabranjenih praksi prema Zakonu o digitalnim tržištima, konkurenciji i potrošačima iz 2024. godine. Na spisak bi mogli biti dodani izmišljeni popusti, neistinite tvrdnje o ranijim cijenama i obmanjujuće preporučene maloprodajne cijene.
Postojeći zakon već zabranjuje nepoštene komercijalne prakse poput obmanjujućih radnji i propusta. Regulatorno tijelo za konkurenciju i tržišta (CMA) ima ovlast da izrekne novčanu kaznu u iznosu do deset posto ukupnog globalnog prometa kompanije, kao i da naredi povrat novca — i to bez vođenja sudskog postupka.
Zašto je potrebna promjena
Problem je u tome što CMA trenutno mora dokazati da je obmanjujuća cijena stvarno uticala na konkretnu odluku kupca. Sue Davies, šefica za politiku prava potrošača u organizaciji Which?, kaže da su takvi postupci dugotrajni i skupi — istrage obično traju od tri do šest mjeseci, a često i duže.
Dodavanje lažnih popusta na listu od 32 već zabranjena postupka značilo bi da se obmanjujuće cijene automatski tretiraju kao nepoštena praksa. Davies pojašnjava da bi to regulatorima omogućilo jednostavnije postupanje, bez potrebe za opsežnim dokazivanjem i složenim pravnim argumentima.
Koliko su popusti na Crni petak zaista povoljni
Organizacija Which? je krajem prošle godine analizirala 175 ponuda tokom Crnog petka kod osam različitih trgovaca. Zaključak: velika većina tih proizvoda mogla se kupiti po istoj ili nižoj cijeni u drugim periodima godine. Davies navodi da su više puta razotkrili kako i poznati brendovi koriste sumnjive ponude koje nisu onakve kakvim se prikazuju.
Prema ranijim smjernicama, trgovac je morao artikal prodavati najmanje 28 uzastopnih dana po višoj cijeni tokom prethodnih šest mjeseci da bi tu cijenu mogao navesti kao referentnu pri reklamiranju popusta. Hafsah Nawaz, advokatica za konkurencijsko pravo u firmi A&O Shearman, naglašava da zakon ne govori trgovcima koje cijene da postave, već zabranjuje prezentiranje popusta na način koji zavara kupce.
Upravo zato, upozorava Davies, pojedini trgovci nastavljaju ispitivati granice zakona sve dok im to prolazi.
===Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (The Guardian)
Izvori:
- The Guardian — theguardian.com
- Which?
Tekst: Uredništvo ALFA TV



