Visoka doza vakcine protiv gripa povezana s gotovo 55 posto nižim rizikom od Alzhajmera

Vakcinacija bi mogla igrati važnu ulogu u zaštiti mozga u starijoj dobi. Novo istraživanje naučnika sa UTHealth Houston pokazalo je da je visoka doza vakcine protiv gripa povezana s nižim rizikom od Alzhajmerove bolesti u odnosu na standardnu dozu.

Istraživači su analizirali zdravstvene podatke gotovo 165.000 odraslih osoba starijih od 65 godina. Oni koji su primili visokodoznu vakcinu protiv gripa imali su do 22 posto manji rizik od razvoja Alzhajmerove bolesti u naredne dvije godine u odnosu na one kojima je data standardna doza. Kombinovano s ranijim nalazima o osobama koje nisu vakcinisane protiv gripa, to znači gotovo 55 posto niži rizik od razvoja Alzhajmerove bolesti, navodi UTHealth Houston.

Kod učesnika koji su tokom tog perioda svake godine primali visokodoznu vakcinu, a ne standardnu, smanjeni rizik trajao je nešto duže. Povezanost je bila izraženija kod žena nego kod muškaraca.

Rezultati su objavljeni u časopisu Neurology, a riječ je o prvoj studiji koja je ispitivala povezuje li visoka doza vakcine protiv gripa manji rizik od Alzhajmera od standardne doze. Dio istraživačkog tima objavio je 2022. godine analizu podataka gotovo 1,9 miliona Amerikanaca starijih od 65 godina, prema kojoj je bilo koja doza vakcine protiv gripa bila povezana s oko 40 posto nižim rizikom od Alzhajmera u odnosu na nekidanje vakcinacije.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) od 2022. godine preporučuje osobama starijim od 65 godina visokodoznu vakcinu protiv gripa, koja sadrži četiri puta više antigena od standardne. Namijenjena je postizanju snažnijeg imunološkog odgovora, što može biti korisno starijim ljudima čiji imunitet slabi.

Neurolog Paul Schulz sa UTHealth Houstona, jedan od autora studije, priznao je da je i sam bio iznenađen kada je saznao da postoji viša doza vakcine. Kako je objasnio, lokalni zavod za javno zdravstvo pozvao ga je da im predstavi ranija istraživanja o vakcinama, a njegovi su ga sagovornici tada pitali postoji li razlika između doza.

Studija, međutim, ne dokazuje uzročnu vezu i ima ograničenja, prije svega kratak period posmatranja u odnosu na spor razvoj Alzhajmerove bolesti. Epidemiologinja Erin Abner, koja nije učestvovala u istraživanju, rekla je za Neurology Today da nalazi podržavaju sadašnje preporuke o vakcinaciji starijih osoba, ali je upozorila da bi rezultat mogao biti „lažna povezanost" – posljedica toga što su ljudi koji primaju visokodoznu vakcinu na neki način drugačiji ili zdraviji od onih koji primaju standardnu.

Dodatne analize Schulza i kolega pokazale su da povezanost s Alzhajmerom uglavnom nestaje kada se iz studije izuzmu svi učesnici vakcinisani protiv gripa, bilo kojom dozom, u dvije godine prije istraživačke vakcinacije. Budući da demencija može decenijama prolaziti bez simptoma, vjerovatno je da su učesnicima kojima je u ovoj studiji dijagnostikovan Alzhajmer bolest već postojala u trenutku vakcinacije. To upućuje na mogućnost da vakcine odgađaju pojavu simptoma demencije, možda smanjenjem upala, a ne da sprječavaju samu bolest.

Kada su istraživači iz analize izuzeli sve učesnike kojima je Alzhajmer dijagnostikovan u mjesec dana nakon vakcinacije, pokazalo se da zaštitna povezanost nije statistički značajna sve do osam mjeseci nakon vakcinacije. Nakon oko dvije godine povezanost je izblijedjela, što istraživači navode kao jedan od izazova u proučavanju toga vode li vakcine zaštiti od demencije – bolesti koja se može tiho razvijati decenijama prije prvih simptoma.