Kafa i crijeva: istraživanje sugeriše promjene u mikroflori, ali s oprezom
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Gut Microbiology povezuje redovno ispijanje kafe s bogatijom crijevnom mikroflorom i nižim pH tankog crijeva. Autori ističu da su rezultati preliminarni i da je uzorak bio mali.
Redovno konzumiranje kafe možda utiče na sastav bakterija u crijevima i na fiziologiju probavnog sistema, pokazuje novo istraživanje naučnika iz Danske, Singapura i Belgije objavljeno u časopisu Gut Microbiology. Istraživanje je obuhvatilo 61 učesnika observacione studije PRIMA, a podaci su prikupljeni iz osmodnevnih dnevnika ishrane, biomarkera u urinu i uzoraka stolice.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na ScienceAlert→Kod 50 učesnika praćene su i kontrakcije debelog crijeva pomoću pametne kapsule koju su progutali. Rezultati su pokazali da je pH tankog crijeva bio značajno niži kod onih koji često piju kafu u poređenju s rijetkim pivcima. Također, što je više metabolita kofeina bilo u uzorku urina, to je više bakterija bilo u stolici — korelacija koja je ostala dosljedna za sva četiri testirana metabolita, što govori da vjerovatno nije riječ o slučajnosti.
U studiji je 48 osoba svrstano u česte pivce kafe, definisano kao konzumiranje kafe četiri ili više dana od osam, dok je 13 učesnika rijetko pilo kafu, odnosno manje od tri dana od osam. Uzorci stolice čestih pivaca pokazali su veći broj mikrobnih vrsta, mada su sami autori napomenuli da taj rezultat statistički nije bio posebno snažan, prije svega zbog malog uzorka.
Razlike nisu izdržale strožu analizu
U početku se činilo da crijevni mikrobiomi čestih pivaca kafe imaju prepoznatljiv profil: zastupljene su bile bakterije roda Lawsonibacter, rod Slackia i jedan neklasifikovani takson iz porodice Eggerthellaceae. Ranija istraživanja već su pokazala da kafa može podsticati rast Lawsonibactera u laboratorijskim uslovima i da ta bakterija bujnije raste u crijevima pivaca kafe. Međutim, kada su rezultati u ovoj studiji propušteni kroz statistički alat dizajniran da smanji stopu lažnih otkrića, razlike između čestih i rijetkih pivaca nisu se održale, iako su Lawsonibacter i takson iz porodice Eggerthellaceae i dalje bili povezani s količinom popijene kafe u drugim analizama.
Autori naglašavaju da studija prvobitno nije bila zamišljena da istražuje efekte kafe. „Zapaženi odnosi pružaju vrijedne smjernice za buduća istraživanja o međudjelovanju crijevne mikrobiote, fiziologije crijeva i kafe — jednog od najkonzumiranijih napitaka na svijetu", stoji u radu. Za sigurnije zaključke potrebno bi bilo istraživanje na znatno većem uzorku, a pitanje jesu li ti efekti po zdravlje pozitivni ili ne, ova studija ne razrješava.
Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (ScienceAlert)
Izvori:
- ScienceAlert / Getty Images — sciencealert.com
- Gut Microbiology
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Sken mozga u mirovanju mogao bi otkriti rizik od Alzhajmerove bolesti godinama unaprijed

Uobičajene školske prilagodbe za učenike s ADHD-om možda ne pomažu koliko se misli

Svaki deseti odrasli Amerikanac koristi GLP-1 lijekove, gotovo polovina ih ne uzima po uputama
