Brazil u devet mjeseci u EU izvezao oko 312.000 tona piletine, spor oko standarda
Brazil je u prvih devet mjeseci ove godine u Evropsku uniju izvezao oko 312.000 tona živinskog mesa, 34 posto više nego tokom cijele prošle godine. Evropsko udruženje prerađivača i trgovaca živinskim mesom (AVEC) traži odlaganje odluke o povratku brazilske piletine na tržište EU dok se ne provjere g
Evropska unija bilježi nagli rast uvoza živinskog mesa iz Brazila, a domaći proizvođači upozoravaju na moguće razlike u standardima proizvodnje i traže hitnu reakciju Evropske komisije. Prema podacima Evropskog udruženja prerađivača i trgovaca živinskim mesom (AVEC), Brazil je u prvih devet mjeseci ove godine u EU izvezao približno 312.000 tona živinskog mesa, dok je tokom cijele 2025. godine izvoz iznosio oko 233.000 tona — porast od 34 posto.
Podaci Evropske komisije pokazuju da je uvoz brazilskog živinskog mesa u prvoj polovini godine povećan za 44 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Samo u septembru iz Brazila je u EU isporučeno 43.500 tona pilećeg mesa.
Spor oko antimikrobnih sredstava
Od 3. septembra ove godine na snazi su novi evropski zahtjevi o upotrebi određenih antimikrobnih sredstava u proizvodnji hrane životinjskog porijekla namijenjene tržištu EU. Pošiljke sa zdravstvenim certifikatima izdatim prije tog datuma mogle su zakonito biti isporučene i nakon stupanja pravila na snagu. AVEC, koji je 10. novembra upozorio na situaciju, zbog toga pita zbog čega su tako velike količine mesa otpremljene neposredno prije isteka roka.
Udruženje navodi da te pošiljke nisu predstavljale opasnost za potrošače i da su bile u skladu s pravilima EU o sigurnosti hrane, ali da nisu usaglašene s novim pravilima o antimikrobnim sredstvima. Spor se, dakle, ne vodi oko zdravstvene ispravnosti mesa, već oko pitanja da li se u brazilskoj proizvodnji poštuju isti standardi koji važe za evropske proizvođače.
Evropska komisija je ažuriranje liste zemalja kojima je dozvoljen izvoz određenih proizvoda životinjskog porijekla u EU stavila na dnevni red sastanka zakazanog za 16. i 17. novembar, čime se otvara mogućnost da Brazil ponovo dobije odobrenje za izvoz živinskog mesa. AVEC, međutim, traži odlaganje glasanja dok države članice ne dobiju dodatne, nezavisno provjerene garancije o poštovanju evropskih propisa. Iako je revizija Komisije zaključila da brazilski sistem kontrole može pružiti potrebne garancije, evropski proizvođači smatraju da je potrebno provjeriti njegovu primjenu u praksi — posebno kontrolu stočne hrane, nadzor u inkubatorima i razdvajanje proizvodnje namijenjene evropskom tržištu od ostatka proizvodnje.
Nedovoljno jasno označeno porijeklo
AVEC upozorava i na nedovoljno jasno označavanje porijekla uvozne piletine. Problem nastaje kada se meso koristi kao sastojak gotovih jela ili se služi u restoranima, kantine i drugim ugostiteljskim objektima — potrošači tada često nemaju način saznati iz koje zemlje potiče piletina koju jedu. Udruženje zbog toga traži obavezno označavanje porijekla živinskog mesa u prerađenoj hrani i ugostiteljstvu, uz jasno razlikovanje proizvoda iz EU od onih izvan nje, što bi, kako navodi, kupcima omogućilo informiraniji izbor.
Jeftinija proizvodnja van Evrope
Evropski proizvođači upozoravaju i na rastuću razliku u troškovima proizvodnje između EU i velikih svjetskih izvoznika živinskog mesa. Prema nalazima studije konkurentnosti koju AVEC planira predstaviti 30. novembra, troškovi nakon klanja u pet konkurentskih zemalja — Brazilu, Tajlandu, Ukrajini, Argentini i Sjedinjenim Američkim Državama — bili su tokom 2024. godine od 28 do 44 posto niži od evropskog referentnog nivoa, dok je 2017. ta razlika iznosila između 14 i 26 posto.
AVEC je u međuvremenu identificirao 52 evropska propisa koji mogu uticati na troškove poslovanja u lancu proizvodnje živinskog mesa. Zbog toga udruženje traži da se, prije uvođenja novih obaveza evropskim proizvođačima, osigura dosljedna primjena uporedivih standarda na uvoznu robu.
Četiri zahtjeva
AVEC je Evropskoj komisiji i državama članicama uputio četiri ključna zahtjeva. Prvi je obavezno označavanje porijekla živinskog mesa u prerađenim proizvodima i ugostiteljstvu. Drugi se odnosi na vraćanje upravljanja uvoznim tarifnim kvotama pod neposrednu kontrolu institucija Evropske unije. Treći zahtjev podrazumijeva razmatranje zaštitnih mehanizama u okviru trgovinskog sporazuma EU i Merkosura, dok četvrti predviđa odbijanje dodatnih trgovinskih ustupaka Tajlandu dok se ne riješe uočeni problemi sa sljedivošću i certifikacijom.
Predstojeća odluka Evropske komisije mogla bi biti važna i za brazilske izvoznike i za evropske proizvođače, koji upozoravaju na sve snažniju konkurenciju jeftinijeg uvoznog mesa. Njen ishod mogao bi se odraziti i na to da li će potrošači ubuduće moći jednostavno saznati odakle potiče piletina u gotovim obrocima i na njihovim tanjirima.
Povezane vijesti

Dizel i dalje skoro dvije funte po litru uprkos padu cijena nafte

Šef britanske kontrole ljeta: Nakon kvarova u septembru bio sam "najnepopularnija osoba u UK"

ITV štedi 30 miliona funti zbog pada prihoda od reklama
