Evropa preuzima vodeću ulogu u posmatranju Zemlje iz svemira

Posmatranje Zemlje iz orbite ključno je za razumijevanje stanja planete — od krčenja šuma i kvaliteta zraka, preko promjena u okeanima do topljenja ledenih masa. Na toj oblasti radi Simonetta Cheli, direktorica programa posmatranja Zemlje pri Evropskoj svemirskoj agenciji (ESA) i načelnica Evropskog instituta za svemirska istraživanja (ESRIN) u italijanskom gradu Frascatiju. Sa blizu 40 godina iskustva, ona spada među vodeće svjetske stručnjake u ovom polju.

Od zavisnosti do evropskog liderstva

Cheli je u ESA-u stigla 1988. godine, kada je agencija zavisila od misija partnera, uključujući američke i japanske. Prvu vlastitu misiju posmatranja Zemlje, ERS-1, Evropa je lansirala 1991. godine. Danas se samo u ESRIN-u upravlja sa više od 20 misija, a planirano je još preko 40.

U posljednje tri sedmice lansirane su tri misije: jedna koja istražuje kako okeanografija utiče na ekstremne vremenske pojave, druga za praćenje fluorescencije i zdravlja vegetacije te treća za mjerenje temperature na kopnu i moru (Sentinel-3C). Prema njenim riječima, Evropa je danas vodeća sila u ovoj oblasti u svijetu.

Saradnja je u DNK agencije, ali politika se mijenja

ESA okuplja 23 države i svakodnevno sarađuje s Evropskom unijom, komercijalnim partnerima i međunarodnim partnerima poput NASA-e, Brazila, Indije i Afrike. Cheli ističe da se klima i životna sredina ne mogu rješavati na nacionalnom nivou, navodeći primjer Grenlanda — ono što se tamo dešava pogađa cijelu planetu.

Međutim, politički kontekst se promijenio. Upitana o smanjenju budžeta NASA-e, uključujući sredstva za posmatranje Zemlje, Cheli je rekla da ESA ima veću priliku jer je agencija i prije tih promjena već bila ispred Sjedinjenih Država po podacima o emisijama. Saradnja na radnom nivou s američkim partnerima, kako navodi, donekle je očuvana, iako je politički osjetljivija.

„Zajedno smo išli na klimatske konferencije. Više ne idemo“, rekla je Cheli za Live Science.

Novi superkompjuteri, poput nedavno pokrenutog Space HPC u ESRIN-u, omogućavaju obradu ogromnih količina podataka na dosad neviđen način.

IRIDE konstelacija

Posljednjih osam satelita u IRIDE konstelaciji — italijanskoj mreži svemirskih letjelica za posmatranje Zemlje, dizajniranoj i vođenoj od strane ESA-e — lansirano je uoči intervjua. Mreža će prikupljati brojne podatke iz optičkog radarskog spektra koji će podržati različite korisničke potrebe: u oblasti civilne zaštite, praćenja obalne erozije, operacija obalne straže i analize ekološkog stresa. Cheli ističe da će ovaj sistem biti veliki doprinos širem evropskom sistemu posmatranja Zemlje.

Rizici privatnih satelita

Broj privatnih satelita, poput onih u SpaceX-ovoj Starlink konstelaciji, brzo raste, a Cheli je zabrinuta zbog posljica po naučne svemirske letjelice. „Zabrinuti smo jer vidimo da se manevari za izbjegavanje sudara stalno umnožavaju“, rekla je ona. Kada joj menadžer misije javi da satelit mora biti pomjeren zbog rizika od sudara s drugim satelitom, mora se provjeriti s ESO (Evropskim južnim opservatorijem) u Njemačkoj, a zatim operativni centar pomjera satelit. Broj takvih manevara se, kako navodi, svakako povećao u posljednje vrijeme.