Lansirana svemirska letjelica koja s Marsovog mjeseca treba donijeti uzorak prašine na Zemlju

Svemirska letjelica lansirana je iz Japana s ciljem da dođe do Fobosa, jednog od dva Marsova mjeseca, prikupi uzorak mjesečeve prašine i vrati ga na Zemlju. Ako misija uspije, to će biti prvi put da je neki uzorak sa Marsa ili njegovih mjeseca dopremljen na Zemlju radi laboratorijske analize.

Projekt pod nazivom Mars Moons Exploration (MMX) vodi Japanska svemirska agencija, a naučnici se nadaju da će uzorak konačno razriješiti misteriju kako su nastali Marsovi mjeseci. Profesorica Sara Russell sa Prirodoslovnog muzeja u Londonu, koja je zamjenica voditeljice tima za analizu uzoraka u okviru misije, istakla je da dosad nije bilo uspješne misije koja bi posjetila Fobos i donijela dio njega na Zemlju.

Samo tri mjeseca u unutrašnjem Sunčevom sistemu

U unutrašnjem dijelu Sunčevog sistema postoje samo tri mjeseca: Zemljin Mjesec te Fobos i Deimos, koji kruže oko Marsa. Oba marsovska mjeseca su sićušna — Fobos ima oko 20 kilometara, a Deimos oko 10 kilometara u prečniku — i nepravilnog su oblika, podsjećajući na „svemirske krompire". Smatra se da ih je Mars dobio prije oko 4,5 milijardi godina, ali niko ne zna kako su nastali.

Letjelica MMX proučit će Deimos dok bude prilazila Marsu, a zatim će se usredsrediti na Fobos. Plan je da na njegovu površinu spusti malo roverko koje će istražiti teren i izabrati mjesto slijetanja za samu letjelicu. Russell je objasnila da niko prije nije sletio rover na tako malom mjesecu, jer Fobos ima vrlo slabu vlastitu gravitaciju, a istovremeno se nalazi pored ogromne planete s mnogo jačom gravitacijom, što taj manevar čini znatno težim.

Nakon slijetanja na Fobos, letjelica će upotrijebiti robotsku ruku i dva uređaja za prikupljanje kako bi uzela mjesečevu prašinu. Materijal će biti smješten u malu kapsulu koja se prema planu vraća na Zemlju 2031. godine, sliježući u pustinji Vumera u Južnoj Australiji. Riječ je o vrlo maloj količini — oko 10 grama — ali dr. Chrysa Avdellidou sa Univerziteta Leicester, koja sarađuje s japanskom misijom, kazala je da se i na pojedinačnim zrncima može obaviti više studija te da nisu potrebni kilogrami materijala za naučni rad.

Dvije hipoteze o porijeklu mjeseca

Naučnici očekuju da će uzorak konačno rasvijetliti pitanje odakle su došli Marsovi mjeseci. Prema jednoj hipotezi, svemirska stijena se rano u historiji Marsa sudarila s planetom, a Fobos i Deimos su nastali iz krhotina. Druga hipoteza tvrdi da je riječ o dva asteroida koja su lutala spoljašnjim dijelom Sunčevog sistema i koje je Mars zarobio svojom gravitacijom.

Russell je objasnila da će detaljna analiza hemije i mineralnog sastava uzorka dati vrlo različite rezultate za svaku od te dvije hipoteze, pa bi odgovor, prema njenim riječima, trebao biti vidljiv gotovo odmah.

Tim se nada i dodatnom bonusu. Budući da je Fobos vrlo blizu površine Marsa, Russell je napomenula da prilikom udara u Mars sitna zrnca s planete mogu završiti uklopljena u Fobos, pa vraćeni uzorak može sadržavati i zrna materijala s Marsa i tako dati direktne podatke o sastavu i historiji te planete.

Dotjerivanje marsovskog materijala

Donošenje materijala s Marsa na Zemlju dugo je ambicija svemirskih naučnika. NASA-in rover Perseverance, koji Mars istražuje od 2021. godine, pažljivo prikuplja uzorke i čuva ih u kapsulama. Međutim, zajednička misija NASA-e i ESA pod nazivom Mars Sample Return, koja je trebala pokupiti te kapsule i vratiti ih na Zemlju, efektivno je otkazana nakon što je njeno finansiranje zaustavio Kongres SAD-a. Kina planira sopstvenu misiju prikupljanja uzoraka s Marsa, s lansiranjem 2028. godine, a povratkom marsovskog materijala na Zemlju 2031. godine.

Neke fragmente Crvene planete već imamo na Zemlji u obliku marsovskih meteorita. Riječ je o komadima Marsa koji su otkinuti s površine prilikom udara asteroida i koji su na kraju izbačeni prema Zemlji. Marsovski meteoriti su izuzetno rijetki, ali, poput svih svemirskih stijena koje padnu na našu planetu, kontaminiraju se čim stignu ovdje, miješajući se s zrakom, prašinom, tlom i vodom. Naučnici su zato toliko željni da dođu do direktong uzorka s Marsa i njegovih mjeseca, jer bi on bio potpuno nekontaminiran.