Milijarderi iz Silikonske doline izdvojili 425 miliona dolara da sruše porez na bogatstvo u Kaliforniji

Jednokratni porez od pet posto na milijardere u Kaliforniji, poznat kao Propozicija 40, poražen je na nedavnim izborima razlikom od nešto više od pet procentnih poena. Iza poraza stoji kampanja vrijedna gotovo 425 miliona dolara, najskuplja opoziciona kampanja u historiji te savezne države, koju su finansirali najbogatiji ljudi Silikonske doline, prema podacima iz financijskih izvještaja kampanje.

Ključnu ulogu u pobjedi nad porezom odigrao je suosnivač Googlea Sergey Brin, čije se bogatstvo procjenjuje na oko 230 milijardi dolara. On je u kampanju uložio najmanje 132 miliona dolara, više od bilo kojeg drugog donatora. Drugi po izdvojenim sredstvima bio je bivši generalni direktor Googlea Eric Schmidt s više od 48 miliona dolara. Doprinijeli su i rukovodioci kompanija Palantir, DoorDash, Stripe i Reddit, kao i istaknuti rizični investitori.

Brin i grupa najbogatijih stanovnika države na glasački listić stavili su i kontraprijedlog, Propoziciju 42, koja zabranjuje bilo kakvo oporezivanje bogatstva milijardera i koja je, prema rezultatima, blizu prolaska. Još u noći izbora tehnološki krugovi javno su zahvaljivali Brinu. Direktor Y Combinatora Garry Tan napisao je da mu duguje veliku zahvalnost, rizični investitor Ilya Sukhar objavio je „Bog blagoslovio Sergeyja Brina", a kripto-poduzetnik David Marcus ukratko: „Heroj."

Kampanja upozorenja i ogromna razlika u sredstvima

Posljednjeg mjeseca pred izbore novac je uliven u skupo producirane reklame i materijale poslane poštom, u kojima se birače upozoravalo da je porez opasan i da će naštetiti običnim ljudima. Kampanja ga je nazivala „porezom za svakoga" i „nesmotrenim eksperimentom", poručujući biračima „ti si sljedeći". Pristalice poreza tvrdile su da bi prihod bio namijenjen pokrivanju zdravstvenih gubitaka nastalih zbog zakona predsjednika Donalda Trumpa, dok su protivnici uvjeravali birače da bi upravo pogoršao financiranje zdravstva.

Kampanja za porez, koju je sponzorisao sindikat SEIU-United Healthcare Workers West (SEIU-UHW), prikupila je tek nešto više od 31 milion dolara — gotovo 14 puta manje od protivničke strane. „Sve laži imaju rok trajanja", rekla je Suzanne Jimenez, šefica kabineta tog sindikata, dodavši da će, kako bolnice smanjuju usluge, hitne pomoći se zatvaraju, a porodice gube pristup zdravstvenoj skrbi, biti sve teže sakriti istinu.

Prijedlog poreza naišao je na otpor i istaknutih političara — protivili su mu se guverner Gavin Newsom i izabrani guverner Xavier Becerra. Za Propoziciju 40 glasali su pretežno demokratski okruzi u kojima živi mnogo bogatih stanovnika, poput Los Angelesa, San Francisca i zaljevskog područja, dok je u ruralnim, siromašnijim i pretežno republikanskim okruzima protiv glasalo i do 80 posto birača, prema posljednjem prebrojavanju.

Novac u politici raste

Rob Lalka, profesor biznisa na univerzitetu Tulane i autor knjige „The Venture Alchemists", uporedio je ovu kampanju s nastupom kompanija Uber i Lyft 2020. godine, koje su potrošile više od 200 miliona dolara da poraze inicijativu o radničkim pravima vozača. Te su kompanije, kaže, koristile slične taktike, koje opisuje kao „obmanjujuću propagandu i plaćanje podrške". Tadašnja svota, dodaje, djelovala je zapanjujuće, a novac u politici Kalifornije od tada je samo rastao.

Francesco Trebbi, profesor biznisa i javnih politika na univerzitetu Berkeley, istakao je da su troškovi kampanja na ovim međuizborima srušili rekorde širom zemlje, navodeći primjer Elona Muska, koji je uložio 446 miliona dolara u utrke za Predstavnički dom i Senat, ali bez uspjeha u nekim državama poput Teksasa, gdje je pobijedio njegov kandidat James Talarico. Po njegovom mišljenju, Brin je možda imao lakšu metu jer se opozicija Propoziciji 40 mogla odvojiti od Trumpovog programa, dodavši da je za konačan zaključak potrebno više podataka i statističkih dokaza.

SEIU-UHW i njeni saveznici ne odustaju od dugoročne borbe, poručila je Jimenez. „Ako Sacramento ne zaštiti pacijente i ne ponudi stvarno rješenje koje će natjerati milijardere da plate svoj pravedni dio, radnici zdravstva će koristiti sve dostupne puteve, uključujući i povratak na glasanje 2028. godine s porezom na milijardere", rekla je ona.