Visoko prerađena hrana povezana sa oštećenjima krvnih sudova mozga

Osobe koje često jedu visoko prerađenu hranu češće pokazuju znakove oštećenja krvnih sudova mozga vidljive na magnetskoj rezonanci, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Network Open. Radi se o promjenama koje se mogu pojaviti na snimanju i prije nego što osoba primijeti bilo kakve simptome, a koje su u ranijim istraživanjima povezane s većim rizikom od moždanog udara, kognitivnog pada i demencije.

Tim je analizirao prehrambene upitnike, MRI snimke, mjerenja tjelesne masti i kognitivne testove 8.783 odrasle osobe u Kanadi, u dobi od 35 do 69 godina, bez utvrđene kardiovaskularne bolesti. U grupi s najvećim unosom prerađene hrane otprilike jedna od devet osoba imala je MRI dokaz vaskularnog oštećenja mozga, dok je u grupi s najmanjim unosom taj udio iznosio otprilike jednu od dvanaest osoba.

Snimke su pokazale dvije vrste promjena: svijetle zone u bijeloj masi mozga, koja prenosi signale između moždanih područja, te područja tkiva oštećena prekidom dotoka krvi, ponekad bez prepoznatljivih simptoma moždanog udara. Povezanost je ostala nakon uzimanja u obzir razlika u dobi, pušenju, tjelesnoj aktivnosti, prihodima, obrazovanju, hipertenziji i dijabetesu, a dodatna prilagođavanja za tjelesnu mast nisu mnogo promijenila rezultat.

Glavna analiza poređivala je porcije visoko prerađene hrane na 2.000 unesenih kalorija. Kada je unos umjesto toga računat kao procenat ukupnih kalorija ili ukupnog broja obroka, povezanost se oslabila i uglavnom izgubila statističku značajnost.

Uprkos razlikama na snimanju, unos prerađene hrane nije pokazao dosljednu povezanost s rezultatima testova pamćenja i razmišljanja. Moguće objašnjenje, prema istraživačima, jest da MRI može otkriti promjene na tkivu prije nego što one utječu na sposobnosti koje ti testovi mjere.

Studija ne dokazuje uzročnost

„Studija, međutim, ne utvrđuje da je prerađena hrana izazvala moždane promjene koje smo posmatrali“, upozorio je Russell de Souza, istraživač u oblasti ishrane sa Univerziteta McMaster, u izjavi za ScienceAlert. Prehrana, snimanje i kognitivni testovi procijenjeni su u istoj posjeti, pa istraživanje ne može pokazati jesu li prehrambene navike prethodile moždanim abnormalnostima. Autori napominju i da upitnici mogu pogrešno klasifikovati hranu te da nemjerene razlike u okolnostima i navikama ljudi mogu uticati na rezultate, kao i da studija ne može razdvojiti mogući utjecaj industrijske obrade od nutritivnog sastava hrane.

De Souza je dodao da mnogi biološki procesi koji vode do moždanog udara i demencije vjerovatno počinju godinama, čak i decenijama, prije nego što postanu klinički vidljivi. Budući da su zdravlje srca i mozga usko povezani, navike koje štite kardiovaskularno zdravlje — tjelesna aktivnost, kontrola krvnog pritiska, holesterola i dijabetesa te izbjegavanje pušenja — mogu koristiti i mozgu. Za čvršće zaključke bit će potrebna istraživanja koja prate učesnike tokom vremena i pokusi kojima bi se namjerno mijenjala ishrana.