AST SpaceMobile najavio vlastitu raketu jer ne može nabaviti dovoljno lansiranja
AST SpaceMobile je predstavio raketu Blacklift, kojom bi od 2028. lansirao po pet satelita Bluebird u nisku orbitu Zemlje. Osnivač kompanije Abel Avellan tvrdi da će raketa biti „jednostavna", ali je dio tehnologije — uključujući motore — još uvijek neprovjeren.
Kompanija AST SpaceMobile, poznata po razvoju velikih satelita koji bi mobilnim uređajima trebali omogućiti vezu direktno iz svemira, najavila je izgradnju vlastite rakete. Odluku kompanija opravdava praktičnom nuždom: potražnja za njenim satelitima je velika, a komercijalnih lansiranja jednostavno nema dovoljno. Ipak, Avellan ozbiljno podcjenjuje izazov gradnje raketa, a njegova satelitska djelatnost izgleda uspješna.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na Ars Technica→„Ne radimo ovo zato što volimo rakete. Ne radimo ovo zato što želimo biti u biznisu lansiranja. Radimo ovo jer imamo toliko potražnje za našim satelitima, a, kako ste vidjeli, ne možemo dobiti dovoljno lansiranja", rekao je osnivač i izvršni direktor AST SpaceMobile-a Abel Avellan tokom prezentacije koja je u četvrtak trajala sat vremena.
Raketa namijenjena samo jednom teretu
Planirana raketa, nazvana Blacklift, projektovana je isključivo za jedan zadatak — lansiranje po pet satelita Bluebird u nisku orbitu Zemlje odjednom. Prema Avellanovim riječima, raketa će imati kapacitet dizanja od 20 tona, tri stepena, potpuno kompozitne rezervoare i povratljiv prvi stepen. Lansiranja bi se obavljala dva puta mjesečno iz lansirne rampe u objektu Wallops Flight Facility u Virginiji, koju je ranije koristila raketa Antares. Avellan je naveo da bi raketa trebala biti spremna za lansiranje 2028. godine.
Tokom prezentacije Avellan je više puta istakao da će raketa biti „jednostavna", parafrazirajući osnivača SpaceX-a Elona Muska riječima da je „najbolji dio onaj koji ne postoji". Tvrdi i da razvoj motora čini 80 posto tipičnog razvojnog ciklusa rakete. „Naravno, inženjeri raketa će se naljutiti na mene, ali možete je pojednostaviti kao veliki rezervoar koji napaja motore", rekao je. „Znači, velike rezervoare — znamo kako ih pravimo. Znamo kako ih pravimo. Znamo kako ih pravimo u kompozitu."
Motori koji još nisu letjeli
AST SpaceMobile se obavezao potrošiti 1,3 milijarde dolara na otkup motora od kompanije Firefly Aerospace za prva tri lansiranja Blacklifta, uz licencu za proizvodnju dodatnih motora. Avellan se pri tome poziva na motor Miranda za prvi stepen, za koji kaže da je „spreman za let". Međutim, taj motor još nije završio formalni kvalifikacijski program, a kamoli da je letio na orbitalnoj raketi. Izvršni direktor Fireflyja Jason Kim izjavio je ove sedmice da su kvalifikacijska testiranja još uvijek u toku. Javnosti je malo poznato i o spremnosti motora gornjeg stepena, Vire, koji AST također nabavlja od Fireflyja.
Upitna je i Avellanova tvrdnja da razvoj motora čini 80 posto projektantskog ciklusa rakete. „Mislim, to je dokazano", rekao je. Autor ovih redaka nije siguran da jest. Pogonski sistem svakako je jedan od najzahtjevnijih aspekata razvoja rakete. Međutim, Rocket Lab, kompanija sa znatno više iskustva u orbitalnim raketama, ove je godine pretrpjela dva ozbiljna problema upravo s kompozitnim rezervoarima goriva rakete Neutron. Ovakve strukture, kao i softver za let, avionika, odvajanje stepeni, aerodinamičke obloge tereta i kvalifikacijska testiranja mogu dovesti do značajnih odgađanja u razvoju rakete. Podjednako teški izazovi su i prelazak s razvoja na proizvodnju u većem obimu te povratak prvog stepena.
Finansije pod velikim upitnikom
Avellan i predsjednik kompanije Scott Wisniewski nisu precizirali kako će finansirati razvoj Blacklifta. Kompanija je već uložila više od milijarde dolara u motore, a za razvoj i skaliranje rakete vjerovatno će trebati još milijarde. Wisniewski je rekao da AST SpaceMobile planira potrošiti „nekoliko stotina miliona dolara" 2027. godine na razvoj Blacklifta, ali nije jasno uključuje li to i isplate kompaniji Firefly za pogonske sisteme. Prema bilansu kompanije, krajem septembra raspolagala je s oko 2,8 milijardi dolara u neograničenoj gotovini i ekvivalentima, a historijski je bila uspješna u prikupljanju dodatnog kapitala.
Osnovni poslovni plan kompanije ima smisla — tržište za povezivanje mobilnih uređaja iz svemira potencijalno je vrlo veliko. AST SpaceMobile uspješno gradi velike satelite Bluebird, sposobne da s orbite na oko 550 kilometara iznad Zemlje direktno pruže uslugu mobilnim telefonima. Tradicionalni mobilni operateri sve su nepovjerljiviji prema saradnji sa SpaceX-om, kojeg doživljavaju kao konkurenta, a ne partnera, a nedavni problemi sa Starlinkom u Ukrajini mogli bi navesti neke zemlje da potraže alternativne partnere za ove usluge.
„Prije svega, ja nisam Musk i ne želim biti", rekao je Avellan u četvrtak. „Mi smo partneri. Ne takmičimo se. Mi poboljšavamo. … Zašto? Zato što smo partneri s njima. Ne takmičimo se s njima. Ne uvrijedimo ih. Znate, mi smo partneri s njima."
SpaceX je od kompanije za rakete prerastao u operatera satelita. Avellan i AST sada žele krenuti obrnutim putem — od operatera satelita do lansiranja raketa. SpaceX-u je trebalo osam godina od osnivanja do lansiranja rakete Falcon 9, još pet godina da uspješno sleti prvi stepen i još nekoliko godina da postigne visoku učestalost lansiranja. AST nastoji sažeti veći dio tog procesa u približno dvije godine. Raketna nauka, međutim, nikako nije jednostavna, a put koji slijedi bit će stjenovit. Avellan je rekao da AST zapravo i ne želi biti u biznisu lansiranja. S obzirom na to koliko je taj biznis težak, zahtjevan i skup, mogao bi i ostvariti tu želju — za nekoliko godina.
Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (Ars Technica)
Izvor: Ars Technica
Originalni link: arstechnica.com
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Globalni kvar Microsoftovih servisa pogodio Outlook i Teams, kompanija radi na rješenju

Zemljine orbitalne asimetrije dijele ponavljajuće ritmove s El Niñom, pokazuje studija

Rani znakovi nestabilnosti berzi mogu se uočiti u načinu na koji trgovi daju narudžbe
