Najnovije
Medicinski slučaj

Muškarac iz Massachusettsa 11 godina skrivao od ljekara da uzima anaboličke steroide, uključujući preparat za goveda

Muškarac iz Massachusettsa 11 godina skrivao je od ljekara da koristi ilegalne sintetske derivate testosterona, među kojima i preparat odobren isključivo za goveda, dok mu je srče ponovo zatajivalo. Njegovi ljekari iz bostonske bolnice Massachusetts General Hospital slučaj su opisali u New England J

U Uredništvo ALFA TV 13. novembar 2026. u 02:39 · 4 min čitanja · 75 pregleda
Muškarac iz Massachusettsa 11 godina skrivao od ljekara da uzima anaboličke steroide, uključujući preparat za goveda
Ilustracija: AI / ALFA TV

Jedanaest godina zdravstvenih problema, opetovane hospitalizacije, čak i životna podrška – a ključni detalj koji bi ljekarima objasnio sve to ostao je skriven: pacijent je uzimao moćne ilegalne sintetske derivate testosterona, poznate kao anaboličko-androgeni steroidi (AAS). Jedan od preparata koje je koristio odobren je isključivo za upotrebu kod životinja, prvenstveno za povećanje mase goveda.

📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na Ars Technica→

Slučaj su ljekari bolnice Massachusetts General Hospital u Bostonu opisali u izvještaju objavljenom u novom broju časopisa New England Journal of Medicine. Upozoravaju da je upotreba AAS „sada postala veliki međunarodni poremećaj upotrebe supstanci” i da će se ljekari sve češće susretati s pacijentima s dugotrajnim posljedicama, uključujući kardiomiopatiju, aterosklerotsku bolest i hipogonadizam izazvan anaboličkim steroidima.

U Sjedinjenim Američkim Državama, prema procjenama, između 2,9 i 4 miliona ljudi, uglavnom muških sportista, koristi AAS – što je, kako ljekari navode radi poređenja s javnim zdravljem, više od broja osoba zaraženih HIV-om u toj zemlji. Oporavak od posljedica, dodaju, može biti „dugotrajan i različit od slučaja do slučaja”.

Prvi kolaps u 39. godini

Problemi su počeli kada je muškarac imao 39 godina. Nakon povratka s puta na Karibe došao je u bolnicu Massachusetts General s groznicom, drijeganjem i otežanim disanjem. Testovi su pokazali akutno oštećenje bubrega, oštećenje jetre i povredu srca. Lijeva komora srca pumpala je svega 21 posto krvi po otkucaju, dok je normalna vrijednost iznad 50 posto.

Stanje srca mu se u satima nakon prijema pogoršavalo te je završio na ECMO, obliku životne podrške koji u najtežim situacijama preuzima rad srca i pluća. Srećom se brzo oporavio – nakon nekoliko dana, kada je skinut s ECMO-a, funkcija srca bila mu je normalizirana. Ljekari, međutim, nisu znali uzrok. Jedini trag bila je blago povišena razina antitijela na toksin bakterije Streptococcus, pa je njihova najbolja pretpostavka bio poststreptokokni miokarditis, koji u rijetkim slučajevima može objasniti simptome. Propisali su mu antibiotike i lijekove za snižavanje krvnog pritiska.

Godine bez odgovora

Dvije godine kasnije primljen je u drugu bolnicu zbog akutnog bola u trbuhu i nogama. Ljekari su pronašli znakove odumiranja ćelija u bubrezima, sužene arterije koje opskrbljuju bubrege, što ukazuje na bubrežnu arterijsku stenozu, te znakove upale krvnih sudova. Uzrok, ipak, nisu uspjeli utvrditi – propisali su mu protuupalne lijekove i otpustili ga.

Sljedećih pet godina pacijent je pratio čitav niz specijalista – iz primarne zdravstvene zaštite, kardiologije, nefrologije, reumatologije, opće medicine, medicine spavanja i psihijatrije. Sa oko 46 godina požalio se na umor, a ljekar primarne zaštite utvrdio je nizak nivo testosterona. Endokrinologu se, osim umora, požalio i na smanjen libido i loš san, pa mu je preporučeno liječenje opstruktivne apneje u snu, koja može povećati rizik od niskog testosterona. Umor, loš san i nizak testosteron, međutim, mogli su biti i posljedica hipogonadizma – pada prirodne proizvodnje hormona uzrokovane upotrebom AAS – a ne samo apneje u snu.

Godinu dana kasnije ekipi ljekara pridružio se i hematolog. Rutinski test krvi otkrio je nenormalno visok nivo crvenih krvnih zrnaca. Hematolog je zabilježio i povišen krvni pritisak (150/108 mm Hg), ali sve ostalo bilo je normalno te je eritrocitozu na kraju pripisao apneji u snu i bubrežnoj arterijskoj stenozi.

Puzzle se složila tek 2026. godine

Tek kada je 2026. ponovo stigao u Mass General, sada kao 50-godišnjak, ljekari su konačno povezali sve – ponovo je imao srčano zatajenje i ponovo se vratio s Kariba. U izvještaju o slučaju dali su potpuniju sliku pacijenta: živio je sa suprugom i djecom u istočnom Massachusettsu, radio kao upravitelj objekata i opisivao sebe kao „fanatika” vježbanja. Koristio je solarij i sprej-tananje, a ljekarima je rekao da godinama ima erektilnu disfunkciju i smanjen libido. Primijetili su i blago povećano tkivo dojke (ginekomastija), progresivnu inzulinsku rezistenciju, smanjen nivo „dobrog” holesterola (HDL) i masnu jetru.

Pri prijemu prijavio je pet dana sve jačeg stezanja i pritiska u grudima, umor, oticanje nogu i otežano disanje. Srce mu je udaralo 134 otkucaja u minuti, a krvni pritisak bio je visok: 146/106 mm Hg. Ljekari su ga opisali kao „mišićavog, tamnoputog, anksioznog i u blagoj nevolji”. Testovi su pokazali da srce ponovo zatajuje – lijeva komora pumpala je svega 20 posto krvi.

Ljekari su zatim pregledali dugu listu mogućih objašnjenja. Isključili su infektivne bolesti koje mogu izazvati upalu srčanog mišića (miokarditis), kao i autoimuna stanja, nuspojave lijekova i toksine. Objašnjenje koje im je ostalo – a koje je objašnjavalo i većinu ostalih zdravstvenih problema pacijenta – bili su visoke doze testosterona ili neki anaboličko-androgeni steroid. Kako navode, ilegalna upotreba AAS jasno je povezana sa srčanim problemima.

Tada su ljekari pažljivo, ali otvoreno otvorili temu s pacijentom – i on je konačno priznao da povremeno koristi visoke doze AAS kako bi izgradio mišiće, a zadnju dozu uzeo je neposredno prije puta na Karibe. Korišteni derivativ testosterona bio je trenbolon, preparat odobren isključivo u veterinarskoj medicini.

Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (Ars Technica)

Izvori:

  • Ars Technica / Getty Images — arstechnica.com
  • New England Journal of Medicine

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti