Nisu sve keto dijete iste: vrsta masti može pokrenuti upalu, pokazalo istraživanje

Ketogena dijeta ne djeluje na organizam uvijek jednako, a ključnu razliku može napraviti vrsta masti koja se unosi hranom. To je glavni zaključak novog istraživanja objavljenog u časopisu Science Advances, rađenog na miševima.

Cilj keto dijete je dovesti organizam u stanje ketoze, u kojem tijelo kao glavni izvor energije koristi masti. Zato se u ovom režimu ishrane strogo ograničava unos ugljikohidrata, jer ketoza nastaje kad tijelu nedostaje glukoze. Iako je danas najpoznatija kao način mršavljenja, ova dijeta je izvorno razvijena za liječenje epilepsije, a naučnici ispituju i druge moguće terapijske primjene. Za to im je, međutim, potrebno mnogo detaljnije razumijevanje načina na koji djeluje.

Dvije keto dijete, različit rezultat

Istraživači su miševe tokom 21 dana hranili na tri načina. Jedna grupa dobijala je keto dijetu zasnovanu na Criscu, biljnoj masnoći na bazi palminog ulja koja sadrži oko 26 posto dugolančanih zasićenih masnih kiselina. Druga je jela keto dijetu zasnovanu na kokosovom ulju, po ukupnom sadržaju masti sličnom Criscu, ali sa samo 12 posto dugolančanih zasićenih masnih kiselina. Treća grupa bila je na uobičajenoj ishrani, radi poređenja.

Nakon tri sedmice kod miševa na dijeti s Criscom zabilježene su znatno veće količine proupalnih makrofaga – specijaliziranih bijelih krvnih zrnaca koja se bore protiv patogena – u srcu, bubrezima, jetri, mozgu i bijelom masnom tkivu. Miševi na dijeti s kokosovim uljem nisu imali takvu reakciju: njihovi upalni pokazatelji bili su bliži onima kod životinja na normalnoj ishrani.

David Gius, ljekar i naučnik te direktor centra za rak University of Cincinnati Cancer Center, naveo je da su njihove ranije studije već pokazale da sve ketogene dijete nisu iste i da različite masti izazivaju različite metaboličke promjene. Prema njegovim riječima, do neočekivanog nalaza došli su prateći podatke dok su proučavali jedan drugi aspekt ketogene dijete.

Prag izloženosti i uloga mitohondrija

Autori studije smatraju da se proupalni efekat dugolančanih zasićenih masnih kiselina javlja tek kad se pređe određeni kritični prag izloženosti. Naglašavaju da je keto dijeta korištena u ovom istraživanju relativno siromašna tim masnim kiselinama u odnosu na uobičajene formulacije zasnovane na svinjskoj masti ili kakao maslacu, ali da je ipak izazvala nakupljanje makrofaga i upalne signale u živom organizmu.

Te male razlike u sastavu mogle bi objasniti zašto ketogene dijete pokazuju i proupalno i protuupalno djelovanje. Prema nalazima, upalu pokreću signali stresa u mitohondrijama i aktivacija imunih ćelija. Autori zaključuju da proupalne posljedice keto dijete nisu svojstvene samom metabolizmu ketona, za koji je pokazano da ima protuupalne efekte, nego da ih oblikuju sastav ishrane, dostupnost masnih kiselina i vjerovatno reakcije specifične za pojedine tipove ćelija.

Moguća primjena u liječenju raka

Istraživače zanima da li bi se ketogene dijete mogle prilagoditi tako da mijenjaju mikrookruženje tumora i potencijalno poboljšaju rezultate imunoterapije raka. Riječ je, međutim, o kontroverznom području koje je još u istraživačkoj fazi. Ograničeni dokazi uglavnom potiču iz studija na životinjama poput ove, pa nije jasno bi li keto dijeta zaista mogla pomoći ljudima na onkološkom liječenju. Ono što funkcioniše kod miševa ne mora važiti i za ljude.

Veliki sistematski pregled iz 2021. godine nije pronašao dokaze da ketogena dijeta kod pacijenata oboljelih od raka pravi razliku, ni u pogledu djelovanja na tumor ni u pogledu ukupnog preživljavanja. Da bi se pitanje dalje istražilo, naučnici su pokrenuli kliničko ispitivanje u ustanovi University of Texas Health Science Center, a ono bi uskoro trebalo početi i na University of Cincinnati.