Dr. Obradović: Nagle promjene temperature najteže pogađaju srčane i plućne bolesnike

Slojevito oblačenje, dovoljno tečnosti i što manje vremena u prepunim zatvorenim prostorima – to su tri osnovne preporuke epidemiologinje dr. Zareme Obradović za dane koji slijede. Nakon novembra koji je donio neuobičajeno visoke temperature, meteorolozi najavljuju naglo zahlađenje, kišu i snijeg, a takav preokret, upozorava ona u razgovoru za „Dnevni avaz“, nije bezazlen ni za potpuno zdrave ljude.

Tijelo ne stiže da se prilagodi

Organizmu je, objašnjava dr. Obradović, potrebno izvjesno vrijeme da se navikne na novu temperaturu. Problem je u tome što se vrijeme ovih dana mijenja prebrzo i preoštro, pa taj prirodni proces adaptacije ne uspijeva pratiti tempo promjena. Zato ovako drastične oscilacije mogu stvoriti teškoće i onima koji nemaju nikakvih zdravstvenih problema.

Ko je najugroženiji

Ipak, najteže ih podnose hronični bolesnici. Na prvom mjestu su osobe s kardiovaskularnim oboljenjima: skokovi i padovi temperature utiču na krvne sudove, a time i na krvni pritisak, pa se kod nekih javljaju vrtoglavica, slabost i ubrzan rad srca, a u pojedinim slučajevima može doći i do kolapsa.

Rizičnu grupu čine i pacijenti s hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, koji u ovakvim uslovima mogu imati osjećaj nedostatka zraka i otežano disati. Dr. Obradović dodaje da pogoršanje tegoba mogu očekivati i ljudi koji pate od hroničnih bolesti zglobova i koštanog sistema.

Tmurno vrijeme i psihičko zdravlje

Nije ugroženo samo fizičko zdravlje. Epidemiologinja podsjeća da višednevno vlažno, oblačno i sivo vrijeme teško pada osobama s depresijom i drugim psihijatrijskim tegobama, te da im je u ovom periodu posebno potrebna podrška najbližih.

– Važno je da porodice obrate pažnju na te osobe, da se insistira na redovnom uzimanju terapije i da se pokušaju okupirati nečim što vole raditi, kako bi što manje osjećale ovaj problem – naglašava Obradović.

Žeđ koja se ne osjeća

Kad je riječ o svakodnevnim navikama, dr. Obradović na prvo mjesto stavlja odijevanje i unos tečnosti. Budući da se tokom jednog dana mogu smjenjivati kiša, zahlađenje i blaži periodi, preporučuje oblačenje u više slojeva, tako da se odjeća lako može skinuti ili dodati prema vremenu.

Posebno skreće pažnju na jednu zamku hladnijih dana: ljeti nas visoke temperature same podsjete da pijemo vodu, dok zimi taj osjećaj žeđi često izostane. Potreba organizma za tečnošću, međutim, ne nestaje, pa je, kako pojašnjava, važno redovno unositi dovoljne količine – kroz vodu, čaj ili supe.

Počinje sezona infekcija

Zahlađenje donosi i početak sezone respiratornih infekcija. Dr. Obradović zato savjetuje, prije svega hroničnim bolesnicima, da izbjegavaju duže zadržavanje u zatvorenim prostorima gdje se okuplja mnogo ljudi, a svima preporučuje da redovno provjetravaju prostorije u kojima borave.

Na kraju poručuje građanima da ozbiljno uzmu promjene koje osjećaju u vlastitom tijelu, da ne zapuštaju svakodnevne zdrave navike i da posebno pripaze na članove porodice i poznanike čije je zdravlje već narušeno.