Zaposlenost u FBiH gotovo stagnira: Javni prihodi rastu, ali broj radnika jedva se pomjerio
U Federaciji BiH za godinu dana broj zaposlenih porastao je za svega 1.463 osobe, dok su javni prihodi u prvih sedam mjeseci premašili pet milijardi KM. Stručnjaci upozoravaju da smanjenje evidencija nezaposlenih ne znači da su ti ljudi pronašli posao u zemlji.
Podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazuju da tržište rada u ovom entitetu praktično stoji u mjestu. Na kraju jula ove godine evidentirano je 546.481 zaposlena lica, dok je u istom mjesecu prošle godine taj broj iznosio 545.018. Razlika od tek 1.463 nove zaposlene osobe, odnosno rast od otprilike 0,27 posto, daleko je od onoga što bi se moglo nazvati značajnim pomjeranjem na tržištu rada.
Paradoksalno, javni prihodi bilježe osjetno bolji trend. Porezni obveznici su u prvih sedam mjeseci tekuće godine uplatili ukupno 5,17 milijardi KM, što je za oko 100 miliona KM više nego u istom periodu 2025. godine. Taj podatak ukazuje na to da postojeća privredna aktivnost jeste generisala veće fiskalne prihode, ali da se oni nisu pretočili u nova radna mjesta u mjeri koja bi bila vidljiva u statistikama zaposlenosti.
Smanjenje nezaposlenosti ne znači nova radna mjesta
Posebno je zanimljiv kontekst u kojem se ovi podaci pojavljuju. Evidencije nezaposlenih bilježe smanjenje, ali istovremeno opada i broj aktivnog stanovništva. To dovodi do zaključka da se znatan dio ljudi koji nestaju sa spiskova nezaposlenih zapravo nije zaposlio u Bosni i Hercegovini, već je napustio zemlju ili se jednostavno prestao prijavljivati na zavode za zapošljavanje.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo Suhad Ećo smatra da je neophodna detaljnija analiza strukture podataka kako bi se utvrdilo zašto zaposlenost gotovo stagnira. Po njegovoj ocjeni, jedan od ključnih razloga leži u sezonskom odlasku radno sposobnog stanovništva u susjedne zemlje. „Vjerovatno se ovdje radi o tome da sezonski imamo odlazak našeg radno sposobnog stanovništva, koje napušta određene firme u BiH i svoj radni angažman nastavlja u susjednim zemljama", kaže Ećo. Prema njegovim procjenama, tokom sezone u Hrvatsku odlazi između 30.000 i 40.000 radnika iz BiH, a dio njih se u domaćim evidencijama može voditi kao nezaposlen.
Usporavanje u EU prijeti i bh. kompanijama
Ećo ukazuje i na probleme u pojedinim privrednim sektorima, naročito zbog usporavanja ekonomije u Evropskoj uniji. Pad narudžbi iz zemalja poput Njemačke mogao bi se direktno odraziti na domaće kompanije i njihovu sposobnost da zadrže postojeći broj radnika, a kamoli da zapošljavaju nove. Dodatni faktor koji utiče na statistiku jeste i sezonsko zapošljavanje u obrazovnom sektoru, gdje se dio radnika tokom ljetnjih mjeseci odjavljuje sa evidencija, a ponovo prijavljuje početkom školske godine.
„Ne bi bilo dobro da se taj trend nastavi. Treba sačekati septembar i oktobar, kada ćemo imati jasniju sliku", smatra Ećo, naglašavajući da će tek jesnji mjeseci pokazati da li je stagnacija zaposlenosti privremena pojava ili dugoročniji problem s kojim se Federacija BiH suočava.
